Forum hrvatskih manjin, koga organizira Hrvatska matica iseljenika, stao je ljetos pod geslom „Hrvatske zajednice u europskim zemljama: Mogućnosti ostvarivanja manjinskih prava u domicilnim državama“. Kako važan je ov forum za Republiku Hrvatsku svidoči i to, da je sām predsjednik republike prof. dr. Ivo Josipović bio nazoči.
Ravnateljica Hmi Katarina Fuček pozdravila je mnogobrojne zastupnike iz svih zemalj, kade živu autohtone grupe Hrvatov, izaslanike veleposlanstav Črne Gore, Slovenije, Srbije, Ugarske i Rusije i mnogobrojne novinare različnih medijov. Docent na Fakultetu političkih znanosti sveučilišća u Zagrebu dr. Božo Skoko peljao je kroz Forum.
ZAGREB — Predstavniki narodnih manjin pokazali su pri Forumu petak, 16. decembra u prostorija Hrvatske matice iseljenika (Hmi) na Radićevom Trgu u svoji referati na sadašnju pravnu situaciju u svoji domicilni zemlja, kao i na zakone, ke oni kao manjine jur imaju, ali i na želje i zahtjeve, ke hrvatske manjine još imaju na vlade.
Tako je prvi govorio Mišo Hepp, predsjednik Hrvatske državne samouprave u Madjarskoj, a posle njega pokazao je Mato Groznica, vijećnik Nacionalnog vijeća u vladi AP Vojvodine/Srbije, na teško stanje hrvatske manjine u Srbiji.
Zatim obratio se je predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipović nazočnim. Iz njegovoga izlaganja vidilo se je, da odlično pozna situacije u svi dotični zemlja kade živu Hrvati i da sa zanimanjem prati sve zakonske promjene. U svi ti zemlja bio je jur većkrat na razgovori s tamošnjimi državnimi predsjedniki i zastupniki vladov. Rekao je, da Hrvati „vani“ — i autohtoni i iseljeniki — sve manje znaju govoriti hrvatski. Hrvatska će i nadalje pružiti svu moguću pomoć Hrvatom u susjedski zemlja, da je ojača, da se čuva i očuva hrvatski jezik u njevi zajednica. Ali je upozorio i na to, da se jezik i okolnosti moraju prilagoditi današnjemu vrimenu i ne samo bazirati na „folkloru i nošnja“. Izrazio je i želju, da se širi spektar prava u ovi zemlja. Hrvatska pruži svojim manjinam u zemlji puno prava i mogućnost, da budu zastupani u Hrvatskom saboru.
Jelka Perušić, ka je zastupala Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću Hkd a tim i gradišćanske Hrvate, kritizirala je način postupanja politike s gradišćanskimi Hrvati u vezi s noveliranjem Zakona o narodni grupa iz 1976. ljeta. Izrazila je želju, da se čim već uključu hrvatska društva, posebno hrvatski Narodnosni savjet, čija bi bila glavna zadaća, da savjetuje vladi u posli i u korist manjine, i u pogledu na noveliranje „našega“ zakona.
Za slovačke Hrvate izvješćavale su Hilda Mitterpachová iz Hrvatskoga Jandrofa i Tuga Tarle s Hrvatskoga veleposlanstva u Požunu (Bratislavi), za Hrvate u Makedoniji tajnica zajednice Hrvata Sonja Čreslovik, za Črnu Goru predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća ČG Miroslav Franović, a za Hrvate u Rumunjskoj Slobodan Gera, glavni urednik časopisa Hrvatska grančica“.
Posebnu pomoć Republike Hrvatske prosio je Mijo Stanko, dopredsjednik hrvatskih društav u Sloveniji. U Sloveniji Hrvati naime još nisu priznati kao nacionalna manjina. Ufaju se, da će ih njeva država ali čim prije priznati kao posebnu manjinu, a ne u nekom paketu sa svimi drugimi.
Svi izaslaniki, posebno oni iz zemalj, ke su jur članice Europske unije, se ufaju, da će hrvatski jezik, ki će se primiti kao novi oficijelni jezik u Europi, dostati novi značaj kod Hrvatov „vani“. Da će se kroza to dignuti samosvist Hrvatov, ča se tiče pominanja po hrvatsku, kad vidu, da znanje hrvatskoga doprimi i velike prednosti u gospodarstvu i u dobivanju dobrih djelatnih mjest.
Na kraju foruma dali su neki stručnjaki svoje gledišće na pravne situacije:
Dr. Budislav Vukas, pravni fakultet, Milan Bošnjak, Ministarstvo znanja i obrazovanja, Srećko Šestan, ministarstvo kulture, dr. Igor Kanižaj, docent Fakulteta političkih znanosti, Jožef Magyar, Veleposlanstvo Republike Madjarske i dr. Zlatko Šram, ravnatelj Instituta za migracije i narodnosti.
(JP)