„Austrija neka bolje čuva manjinske jezike“

Austrija mogla bi već učiniti za obrambu, poštivanje i podupiranje svih čuvenih ma­njinskih jezikov. Komitet mi­nistrov Vijeća Europe je ko­n­kretno imenovalo četire hit­ne i neodgodive točke, rekao je dr. Dieter Halwachs sa Sveučilišća u Gracu. On je zastupnik komiteta struč­njakov za Čartu regionalnih i manjinskih jezikov. Jezikom svih šest autohtonih manjin u Austriji je potribno jače podupiranje, da bi je lju­di koristili u javnom životu i u administraciji. Situacija čuvanih manjinskih jezikov da se od 2012. ljeta nije signifi­kantno preminila, su ustan­o­vili stručnjaki Vijeća Europe.

BRUXELLES — Komitet ministrov Vijeća Europe je po­četkom aprila objelodanio izvješčaj o implementiranju Europske čarte za regionalne i manjinske jezike u nacionalno pravo.

Gradišćanskohrvatski, ma­djarski, romski, česki, slova­čki i slovenski jezik da su dost pre­zentni na području naobrazbe, pravosudja, administracjie i kulture ali manje u mediji. Au­strija da je poduzela mjere za poboljšanje podučavanja jezikov narodnih grup, pred svim na sektoru školovanja učiteljev. Ali ostali da su problemi pri sistemu upisivanja u škole i tim nedostatki u kvalitetu podučavanja manjinskoga jezika do mature. A povijest i kultura narodnih grup da nisu implementirani u općem nastavnom planu u Rep. Austriji.

Izvješćaj i predloge za poboljšanje situacije je Komitet ministrov Vijeća Europe predao austrijskoj vlasti. Pred svim za Beč predlažu bolje uvjete za korišćenje manjinskih jezikov u javnom prostoru i uvezanje povijesti i kulture narodnih grup u nastavni plan. Zvana toga su ustanovili, da pripadniki hrvatske i madjarske na­rodne grupe u Gradišću u pra­ksi kumaj koristu svoje pravo na upotribljavanje svojega jezika pred sudom ili vlasti. Jedino koruški Slovenci da to činu. To neka se minja pomo­ću podupirajućih mjerov.

U pogledu na gradišćansko­hrvatski i slovenski jezik na ra­diju i televiziji da je situacija zadovoljavajuća. I prezentnost u tajedniki da paše, ali financijska situacija tajednikov da je prekerna. Ista situacija da vlada i kod madjarskih novin. Ostali tri manjinski jeziki da su prezentni u mediji, ali po­lag mišljena EU-stručnjakov premalo. Kako je rekao Halwachs „…skupa s romanes, slovačkim i češkim i gradišćanskohrvat­ski, slovenski i madjarski svag­dir, kade se ljudi tradicionalno služu timi jeziki ovi stoju pod općom obrambom Europske čarte za regional­ne i manjin­ske jezike“ ka je u Austriji stupila na snagu u 2001. ljetu. Ka­ko je nadalje izjavio Halwachs u ime Komiteta mi­nistrov Vijeća Europe „a da bi se gara­n­tirala obramba tih jezikov, potribno je daljnjih naporov i strukturiranoga postupanja sa strane Austrije“. Dijalekte dr­žavnoga nimškoga jezika i jeziki doseljenikov u Čarti nisu sadržani.                   

(uredn.)