Shodišće u Cogrštofu moglo bi znat­no doprinesti pomirenju u Dijecezi

Petar Tyran

Hrvatsko shodišće »Putu­juçoj Celjanskoj Mariji« u Cogrštofu prošli p­etak, 27. aprila je u već kom pogledu bilo značajno a pred svim i dalekovidno odnosno važno u vjerskoknjiževnom i manjinskopolitičkom pogledu. Ne samo da su vjerniki i iz susjednih sel na ti dan piše došli na ovo shodišće i da su ih Cogrštofci na rubu sela če­kali s drivenim kipom »Putu­ju­çe Celjanske Marije«, da bi ju smili nositi Uzlopci do cri­kve, oni, ki su ju nedavna im­a­li u goste i se još danas rado spominaju na ov važni doga­djaj pred svim i u vjerskom ali i društvenom pogledu.

„Austrija neka bolje čuva manjinske jezike“

Austrija mogla bi već učiniti za obrambu, poštivanje i podupiranje svih čuvenih ma­njinskih jezikov. Komitet mi­nistrov Vijeća Europe je ko­n­kretno imenovalo četire hit­ne i neodgodive točke, rekao je dr. Dieter Halwachs sa Sveučilišća u Gracu. On je zastupnik komiteta struč­njakov za Čartu regionalnih i manjinskih jezikov. Jezikom svih šest autohtonih manjin u Austriji je potribno jače podupiranje, da bi je lju­di koristili u javnom životu i u administraciji. Situacija čuvanih manjinskih jezikov da se od 2012.

Crikva se distancira od svih skupov desnih ekstremistov i fa­ši­stov

Katoličanska crikva Koru­ške i zemaljske vlasti Koruške izdale su zaje­d­ničku izjavu vezano uz komemoraciju na Bleiburgu ka će se održati 12. maja o. ljeta, na kom će se i ovoga ljeta obilježiti par­ti­zanski pokolj zarobljenih vojnikov Ndh i civilov.
CELOVAC — Katoličanska crikva Koruške objavila je ka­ko se distancira od svih skupov desnih ekstremistov i fa­ši­stov u kontekstu prisjećanja na Bleiburg, javlja Austrijska katolička novinska agencija.

Tagovi: 

Predsjednik Fuen-a Madjar Vincze Loránt: Mudre zemlje rješavaju probleme manjin!

„Naš je stav da triba donesti kvalitetna rješenja za m­a­njine na razini držav kako bi se one dobro ćutile onde ka­de živi. Ako se dobro ćutu, ako imaju zakonski okvir ki ih štiti, onda ćedu biti lojalni gradjani i nećedu se željiti odcipiti od države u koj ži­vu“ je rekao predsjednik Federativne unije europskih na­rodnosti Vincze Loránt, pri­padnik madjarske manjine u Rumunjskoj i zastupnik u EU-parlamentu u Bruxellesu.

CLUJ (KLAUSENBURG/ KOLOZSVÁR) — Manjinska inicijativa upravo je ovih da­ni završila sa skupljanjem već od milijun potpisov, koliko je potribno da bi se oko nekoga pri­jedloga europskih gradjanov angažirala Europska komisija. EU je naime 2012. lj. upelja­la mehanizam direktne demokr­a­cije pod nazivom »Europska gradjanska inicijativa«, a Federativna unija europskih na­rodnosti (Fuen) jedna je od prvih organizacijov ka se je tim mehanizmom poslužila ka­ko bi kroz europske institucije progurala paket zakonskih pri­jedlogov za bolju zašćitu naci­onalnih manjin.

Tagovi: