Vjerski narod je dao zbogom svojim dugoljetnim farnikom

S 1. septembrom je došlo do brojnih promjenov u hrvatski i dvojezični fara Gradišća. U neki fara je to bilo povezano s dijelom oštrimi i glasnimi protesti sa strane i farnikov a pred svim i vjernikov, a uključila se je još i visoka politika. Ministar Norbert Darabos (SP) je Filešcem posudio svoj glas i je protestirao protiv premješćenja farnika Marka Jukića. U Filežu i Mjenovu su brali potpiske, isto u Gijeci za Jončija Karalla i u Vorištanu i Melindofu za Valentina Živkovića, kade je bilo i suz.
 

Stinjačka Marijana Grandić nova generalna poglavarica sestar srca Jezuševoga

BEČ — Na čelu reda sestar srca Jezuševoga od 1. januara 2012. ljeta sr. Marijana Adelina Grandić će preuzeti funkciju generalne poglavarice i će tim zaminiti sr. M. Radegundis Ulberth, ka je ovu funkciju vršila od 2006. lj. ali će kao generalna savjetnica ostati u peljačtvu reda. Izbori za novo peljačtvo reda su bili pri minulom generalnom kapitelu „Kongregacije službenic presvetoga Srca Jezuševoga“ od 1. do 12. augusta o. lj.
 

Blagoslivljanje zdravstvenoga centra

KOLJNOF — Jedan dan pred velikim državnim svetkom u Ugarskoj (20. 08.) je općina na čelu s načelnikom Franjom Grubićem pozvala na primopredaju obnovljene lječničke ordinacije u sredini sela. Po pozdravni riči je načelnik informirao pozvane goste i zainteresirane o ovom projektu. Cijeli projekt je stao 32,984.408 Ft (kih 122.000 E) od kih su prik EU fondacije uspješno dostali 28,984.408 (107.500 E) a ostala financijska sredstva je omogućila mjesna samouprava s 3.220.490 Ft (kih 12.000 E).

Tagovi: 

Klapa: prijateljska grupa, skupina ljudi

Rič klapa došla je iz triestino-venetskoga govora u kom ,la clapa’ označuje skupinu ljudi povezanu prijateljskimi odnosi. Njevo pjevanje temelji se na a capella pjevanju (bez pratnje) tr označava vokalno-glazbenu folklornu pojavu na području obalnoga dijela Dalmacije i nje otokov. Klapa se javlja sredinom 19. stoljeća, a po njom se podrazumiva odredjeni broj muških pjevačev (od 5 do 10), ki pjevaju višeglasne homofone napjeve u duru s jednim prvim tenorom, a prepoznatljive su po svojoj unutrašnjoj glazbenoj strukturi, harmonijskoj konstrukciji i sadržaju tekstov napjevov.

Tagovi: 

Croskat - program za suradju prik granice med Austrijom i Slovačkom

Hrvatski kulturni dokumentarni centar sa sjedišćem u Željeznu je najavio usku suradnju s Hrvatskim kulturnim društvom u Devinskom Novom Selu (upravnoslužbeno dio grada Požuna) i skupni EU-projekt Croskat. U to je uključena i kotarska uprava Požuna-Devinskoga Novoga Sela, kako je to pri konferenciji za novinare nedavno u Željeznu naglasila gdja Zdenka Štrokendlová. Sa strane Gradišća je uključena i Djelatna zajednica za obrazovanje i kulturu, kako je to naglasio g. Ivan Grujić.

Tagovi: 

Zem. pogl. Dörfler i nadalje postavlja dvojezične seoske tablice u južnoj Koruškoj

CELOVAC — U Koruškoj su nastavili s postavljenjem dvojezičnih seoskih tablic. Pri svetačnosti u Šentjanzu v Rožu (St. Johann im Rosental) i drugi seli je bio nazoči i zemaljski poglavar Gerhard Dörfler (Ffk). Kako je ponovo naglasio, da je po 56 ljet konačno došlo do novoga kvaliteta nezagrčenoga vrimena. Ali ča na jednu stranu sjaji na drugu stranu ima dost velik sinj i prouzrokuje veliku ogorčenost i razočaranje.
 

Tagovi: 

Gdo trešćicu išće kod drugih - piše Joško Preč

Sveci su nastali sveti, jer su najprvo u svojem oku iskali trešćicu, tako i gredu. Človik je od Boga tako stvoren, da išće grih, ali najprvo u sebi. To činu ponizni ljudi, a gizdavi išću grih, trešćicu uvijek u oku drugih, znaju iz trešćice u oku drugih stvoriti gredu. Gizdav človik misli o sebi, da je nek on dobar, a svi drugi su zli. Zato je jako teško podnositi gizdave ljude, jer za gizdavoga človika ti nisi partner.

 

 

100. jubilej Dužijance — svetkovine bunjevačkih Hrvatov u Bački

Dužijanca je svetkovina završetka žetve, ka se u Subotici (Vojvodina; Srbija) javno i svečano slavi jur cijelo stoljeće. I ovput, na 100. Dužijancu, velike i reprezentativne proslave bunjevačkih Hrvatov blizu ugarske granice, bile su opet pozvane folklorne grupe kako iz same Subotice (Szabadag/Maria Theresienstadt) i okolice, tako i iz susjednih držav Hrvatske, Makedonije, Ugarske a isto i Ausrije. Ko­lo-Slavuj je zastupao gradišćanske Hrvate.