Ste znali? - Kako sigurna je prognoza vrimena i zač je magla bijela?

Svaka prognoza vrimena, ka se odnosi na već nego dva dane, je nesigurna. Pri štabilnoj vrimenskoj situaciji ona more biti uspješnija, ali od drugoga ili tretoga dana početo moru nastupiti nove vrimenske okolnosti, ča more pobiti raniju prognozu. Prognoza vrimena mnogokrat obuhvaća četire dane. Pravoda su treti i četvrti dan nesigurni, ali s odredjenim postotkom (Prozentsatz) se more reći, je li će biti sunčano, vruće, godinasto ili hladno. Prognoza vrimena daje informacije o temperaturi, jačini vjetra i njegovoga pravca, o promjeni pritiska zraka (Luftdruck) i o vlagi u zraku (Luftfeuchtigkeit).

Tagovi: 

Napredak obrazuje svoje učenike i u Austriji

U organizaciji Hrvatskoga kulturnoga društva Napredak Austrija u austrijskom glavnom gradu organizirala je tradicionalnu, sada jur  14. po redu ljetnu akademiju nimškoga jezika za studente i maturante iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovo ljeto akademiju od 5. do 25. kolovoza je pohodilo 25 studentov. Već od polovice polaznikov je iz BiH, ostali su iz Hrvatske, a dvoje je iz Vojvodine i Makedonije.

Uspješno je završio jur dugo etablirani i jubilarni 40. Dan mladine u Trajštofu

Dičjim otpodnevom počeo je petak, 7. septembra jubilarni 40. Dan mladine u sjeverogradišćanskom Trajštofu. Oficijelno otvaranje je bilo navečer u Socijalnom centru. Hrvatski akademski klub je skupa sa seoskom sekcijom HKD-a tri dane nudio šarolik program za sve generacije. Vrhunci ovoljetnoga DM su bili uz ostalo nastup Brujev petak i Novih Fosilov subotu pod velikim šatorom. Prvi DM je isto bio u Trajštofu, i to 1973. ljeta a tada su ga zvali Rendezvous. Prilikom otvaranja predsjednik HAK-a Mihael Hirschler je apelirao na odgovorne, da se u političke odluke znatno jače uključi i mladinu, a dr. Milan Kornfeind od HKD-a se je zahvalio političarom da su govorili po hrvatsku — ča u prošlosti nije bilo po sebi razumljivo za sve.

Tagovi: 

Ured za dijasporu pri Hrvatskoj vladi s 59 ljudi i budžetom od 1,3 milijuni €

Prema studiji Hrvatskoga svitskoga kongresa (HSK) Nimške, hrvatsko iseljeničtvo u poslidnjih 20 ljet u domovinu je uputilo pomoć u višini od nevjerojatnih sto milijardi eurov. Vlada Zorana Milanovića (SDP) odlučila se je na ozbiljan korak u uspostavljanju čvršće komunikacije s Hrvati izvan Hrvatske, osobito onim u BiH. Voditeljica Ureda za dijasporu mr. Daria Krstičević, rodjena u Sarajevu i ima rang zamjenice ministra. Bivša veleposlanica BiH je bila na toj dužnosti u Beču do 2008. ljeta, kada se je pak zaposlila u Hrvatskoj gospodarskoj komori. 
 
ZAGREB — Ured za hrvatsku dijasporu pri Hrvatskoj vladi zapošljava još i 59 zaposlenikov i neformalno ga zovu „ministarstvom dijaspore“, budući da peljačica ureda ima rang zamjenice ministra, a za svoje djelo odgovara izravno Vladi. U ured, ki ni tijekom ljetnih praznikov nije zatvorio vrata, prebačeno je 20 djelatnikov bivše Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu Ministarstva vanjskih poslov, ki su zadržali diplomatska zvanja i status.
Tagovi: 

40. i jubilarni Dan mladine

Otvaranje ljetošnjega jubilarnoga Dana mladine u Trajštofu je bilo petak, 7. septembra u Socijalnom centru uz nazočnost velikoga broja zainteresirane publike. Načelnik Viktor Hergović (SP) je na hrvatskom jeziku predstavio svoju općinu a zem. zast. Leo Radaković (VP) držao je pledoaje za čuvanje hrvatske narodne grupe i hrvatskoga jezika. Predsjednik Zemaljskoga sabora Gerhard Steier (SP) je takaj na hrvatskom izrazio želju, kako se ufa da „hrvatska rič ostane najvažniji temelj onim, ki se hrvatstvom bavu i moramo se trudit da se to obdrži“. Predsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba Mihael Hirschler je u svojem pozdravu prilikom otvaranja 40. Dana mladine rekao uz ostalo o 40 ljet ove najveće omladinske svetačnosti gradišćanskih Hrvatov „…Dan mladine je sinonim za tri dane programa, tri dane muzike, kulture, zabave i dobre atmosfere — vikend je to pun hrvatskoga duha!“

Tagovi: 

Kvas, sol za druge - piše Joško Preč

Ne more se dosta naglašivati, da se strukture onda preminu u Crikvi, kad se premini človik. Človik preminja strukture, a ne strukture človika. Kad dojdu novi ljudi, ćedu donesti za sobom i nove strukture. Strukture nisu ništa drugo, nego legalizirani duh Crikve. Zato napad na Crikvu neće ništa donest. Zna se, da ljudi, ki Crikvu napadaju, ne napadaju nju, nego one ljude, ki ju reprezentiraju. A to more biti opravdano, jer nije človika bez falinge, niti med crikvenimi ljudi ne. Čim već Jezuševoga duha u Crikvi, tim manje problemov u njoj. Koliko puti se čuje: Jezuš da, Crikva ne! Ova rečenica potvrdjuje zgora rečeno.

Zato nam je potriban doživljaj s Jezušem, da budemo imali volju, snagu, hrabrost tim putem, kim je on išao.
Koncem II. Vatikanskoga koncila govorio je teolog Karl Rahner o vjerniku u budućnosti. On piše: „Kršćan dojdućega vijeka biti će, ki se je osobujno i slobodno odlučio za Boga. Ovi ćedu biti u manjini, ali s njevim ponašanjem i svojom bratskoj ljubavi, biti ćedu kvas za druge. U ovom budućem svitu biti će po svem svitu, iako različitih, ali svagdir raštrkani općin, ke ćedu nositi Duha Božjega u sebi. Ovo ćedu biti ljudi, ki su prošli kroz krv i vodu, to je, da su si svoju vjeru sa stalnom borbom izvojevali. Kršćani ćedu živiti kao dijaspora u okoličnom poganskom svitu.