Politika

Kultura

Školstvo, znanost i jezik

Ste znali? - Ča znači „effata“?

pet, 19/10/2012 - 12:58

Kad je Jezuš gluhonimomu rekao: effata, ča znači otvori se, su s njegovih ušiju i jezika pale veruge i on je bio opet u stanju čuti i govoriti. Ovo evandjelje je biblijski predložak za krsni ritus, takozvani obred Effata. Krstitelj dite maže krizmom, vrže mu krsnu halju i nažgana je krsna svića. On govori kršćeniku (dem Neugetauften): Gospodin neka ti da rasti. Kot je s pozivom „effata“ dao gluhim sluh a nimim govor, neka i tebi otvori uši i usta, da budeš mogao slušati njegovu rič svojimi ušima i valovati vjeru svojimi usti na spasenje ljudi i na slavu Boga Oca.

Tagovi: 
Životni stil

Rimski dodekaeder u borištofskoj Kugi

pet, 19/10/2012 - 12:51

Subotu, 13. oktobra u KUGI u Velikom Borištofu su otvorili izložbu o gradišćanskom Hrvatu, Pavlu Žuliću, rodnom iz dolnjoaustrijskoga Cimofa (Hof, ods. „Zum Hof“, iz čega je pak u dijalektu nastalo Cimof), ki je pred 150 ljet darovao dodekaeder iz rimljanske dobe arheološkom muzeju u Zagrebu. Izložbu su priredili Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov i Kulturna zadruga skupno s Arheološkim muzejom Zagreb.

Tagovi: 
Kultura

Hrvatski dan i blagoslavljanje obnovljenoga Hrvatskoga kluba

pet, 19/10/2012 - 12:44

Med farofom i crikvom Hrvatske Kemlje se nahadja ona zgrada u koj je mjesto dostala 1993. lj. mala hrvatska zajednica pod peljanjem Micike Nović-Štipković. Ona je i motor ove male skupšćine i jur odavno je premišljavala iz čega i na ki način bi mogli obnoviti ov hrvatski dom. Pred trimi ljeti su nadležni na raspisanom EU-naticanju Leadera za seosku obnovu i razvoj konačno našli odgovarajuću pineznu potporu, od 9,1 milijun Ft (kih 36.500 €), ka svota je bila dovoljna za minjanje krova, oblokov, vrata, za oblikovanje izolacije tr dodatno još za napravljenje nogostupa od kulturnoga doma do pošte.

Tagovi: 
Kultura

Daria Krstičević na čelu Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

sri, 17/10/2012 - 10:04

Na službenom pohodu Beču je bila predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr. sc. Daria Krstičević, kade se je subotu, 13. oktobra sastala sa zastupniki gradišćanskih Hrvatov u Hrvatskom centru a otpodne sa zastupniki udrug hrvatskih doseljenikov iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Hrvatskom konzulatu. U Velikom Borištofu u Gradišću je pohodila otvaranje izložbe o kemičaru Pavlu Žuliću i rimskom dodekaedru.

Tagovi: 
Politika

80 ljet Društva prijateljev gradišćanskih Hrvatov u Zagrebu

sri, 17/10/2012 - 10:00

Prof. dr. Alojz Jembrih je u Hrvatskom centru u Beču referirao o »80 godina Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata u Zagrebu«. Ovu obljetnicu povijesnih dimenzijov triba obilježiti i u Republiki Hrvatskoj, rekao je Jembrih govoreći o veza gradišćanskih Hrvatov sa starom domovinom i je ustvrdio kako su veze hrvatskih i gradišćanskohrvatskih intelektualcev i javnih djelatnikov počele postupno oživljavati sredinom 1920-tih ljet. Jembrih  je doktor slavenske filologije i profesor na Hrvatski studija u Zagrebu. Bečki je djak i ovde studirao slavistiku a je bio uključen i u Hrvatski akademski klub. 

Tagovi: 
Politika

Stante mrtvi! - piše Joško Preč

ned, 14/10/2012 - 10:25

Stante mrtvi! Ov provokantni naslov sam zeo od jednoga talijanskoga oficira, ki je nukao, bodrio svoje podložnike, da se zdignu i obranu svoje, jer su bili puni straha na frontu kod rijeke Piave. I kad ga već nisu htili nikako slušati, onda se je on obrnuo k pokojnim i nje pozvao, da se stanu i obranu domovinu. Ali kad su ov poziv čuli, zdigli su se iz grabe, išli u protunapad, i potlačili našu, vojsku Monarchije, 1916. ljeta.

 

Ov poziv od onda upotribljavam „Stante mrtvi“ da se svi zbudimo iz sna i branimo našu otadžbinu, našu vjeru, narodnost, domovinu. Ali ne s oružjem u ruki, nego s Očenaši! Gdo moli, tomu je Bog saveznik i nima te moći, ka more ovakovoga človika preobladati, ni život, ni smrt.

 

S Bogom u boj za sve ča je sveto, Bogu povoljno: Kako je to nek moguće, da tako zlo vlada med nami. To je tako moguće, da mnogi ne Boga, nego vraga zazivaju, iako ne riču, ali s čini su se pridružili vragu. U boj, u boj, protiv zaloga i sve njegove himbenosti.
 
Tagovi: 
Crikva i vjera

Ča izgubi človičanstvo, kad umre jezik?

pet, 12/10/2012 - 14:16

Tipično za svakoga človika je, da se more učiti i naučiti jezike. Ta genetski potencijal je prirodjen. Novorodjeno dite se more naučiti svaki jezik, koga čuje u svojoj okolici. Svi jeziki su spodobni. Oni imaju kompleksne strukture riči i rečenic. Oni se odnosu na prošlost, budućnost, na prostor, na opažanja, predmete, čine i emocije. Bitna je spoznaja, da su jeziki svenek samo nesavršene adaptacije. Oni nisu optimalni odgovori na probleme komunikacije. Človičji moždjani i njegovi organi za artikulaciju su se razvijali milioni ljet, i tako je homo sapiens nastao sposoban da govori. Sposobnost govora je prilagodjivao svojim potriboćam. Generacije ljudi su rezultat preuzimale i ga modificirale. I tako je svaki pojedini jezik svoju gramatičku formaciju sticao kroz vijeke. Ako jezik izumre, se već nikada neće razviti jezik, ki je spodoban izumrlomu. I zato kad kot rečeno nijedan jezik nije perfektan, niti izumrli, ga se ne more niti rekonstruirati. Još jedna spoznaja je u lingvistiki važna. Homo sapiens nije kreirao primitivne jezike, i zato nijedan jezik ne more postignuti viši položaj. Gdo misli, da „primitivni“ narodi imaju primitivne jezike, on se vara. Ti jeziki u jezičnom dobru, morfologiji i gramatiki imaju solidne, temeljite strukture. Kultura tih ljudi je u prvom redu jezična kultura. Jezik je instrumenat, pomoću koga oni uredjuju svoje socijalne odnose i u koga polažu sva svoja iskustva.

Tagovi: 
Životni stil