Pejčinović Burić na čelu Vijeća Europe

Ministrica vanjskih poslov Republike Hrvatske Marija Pejčinović-Burić je postala pr­v­a političarka u hrvatskoj povijesti ka će zauzeti rukovodeću poziciju jedne medju­narodne organizacije. I ta­ko postala druga žena u povijesti na čelu Vijeća Europe (VE) i prva osoba iz sridnje i jugo­istočne Europe. Prva žena na toj poziciji bila je Francuski­nja Catherine Lalumière 1989. lj., trenutna potpred­sjednica udruge lobistov za promicanje europ­ske integra­cije, European Movement International.

Tagovi: 

Hrvatsko Narodnosno vijeće jednoglasno odlučilo potporu u borbi za rješenje za HN

Hrvatsko Narodnosno vije­će (hrvatski Savjet za narodnu grupu) pozvao je na svoju dr­u­gu sjednicu u ovom ljetu srijedu, 3. julija u prostorija S­­veznoga kancelarstva u Be­ču. 16 od 24 članov Vijeća se je odazvalo pozivu. Tim je dostignut potribni kvorum od dvi trećine članov i Vije­će je moglo odlučiti. Jednoglasna je bila odluka, da će Vijeće podupirati koncept Hr­vatskoga štamparskoga dru­štva o sridnjoročnom financiranju Hrvatskih novin. Hitno triba najti financijsko a pred svim i političko rje­še­nje po otpadanju „žive subvencije“. Gdo je kada odlu­čio ukidanje ovoga konstru­k­ta personalnoga podupira­nja djelovanja hrvatskih dru­štav nije čisto jasno. Društvo gra­dišćanskih Madjarov je svoju „živu subvenciju“ izgubilo jur pred mnogimi ljeti, jer nisu mogli najti nasljednika tada za sekretara Andreasa Szeberenyija. Hkd u Gradiš­ću je zgubio svoju „živu sub­venciju“ po naglom umirov­ljenju Mate Klikovića. Prezidij (SP) još ima svoju „ži­vu subvenciju“ Helmuta Zakalla načelnika u Cogr­štofu (SP), ali ka temelji na pla­n­skom mjestu u bivšem Zemaljskom školskom savje­tu i sada Obrazovnoj direkcije u Gradišću isto kao i „živa subvencija“ Hrvatske sekcije Pastoralnoga ureda pri Di­je­cezi Željezno, Agnji­ca Bubić.

Pred turističkom sezonom se redo­vito pojavljuju dičarije s ogradami!

Petar TyranEvo, odmor je počeo ili je pred vrati, turistička sezona se približava vrhun­cu, kolone autov su jur na putu ili ćedu se još dati na put prema Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj — jur se kao amen u molitvi pojavljuju najave o pojačanju granice, o postav­ljanju ogradov, povučenju bodljikave odnosno oštre ži­let-žice uz granice zgora spo­menutih držav. Ako jedna zemlja počne, druga i treta pak, naravno „moraju“ reagi­rati i jur je provokacijov med prvimi i drugimi i brzo se zaoštrava situacija na granični prije­lazi.
Naravno, Italija a s tim i ministar unutrašnjih poslov Salvini imaju velike probleme pretežno s afričkimi izbi­­gli­ca­mi ili migranti (zavisi o tom ka­ko ča kanimo viditi). Pu­no njih dojde prik Sredozem­no­ga morja iz afričkih zemalj, prije svega iz Libije, a najbli­že im je Lampeduza, najjužnija točka Italije.

Umro je hrvatski pjesnik Anton Slavić

U Nimškoj je umro dugoljet­ni farnik Fileža i Mjenova Anton Slavić u starosti od 85 ljet. Svoju mirovini je prebavio u staračkom domu u Nim­škoj u blizini Kölna. Slavić je rodjen 10. junija 1934. lje­ta u Plajgori u Ugarskoj. Po školovanju u Juri, Pešti i na Pedagoškoj visokoj školi u Pečuhu je 1956. ljeta pobig­nuo u Austriju. Išao je da­lje u Nimšku.

KÖLN — Anton Slavić je u  Bonnu je studi­rao slavistiku, a kašnje teologiju. Djelao je u Kölnu, Le­ve­rkusenu i Langen­feldu a 18 ljet dugo je bio i dušobri­žnik hrvatskih gastar­baj­te­rov. 12 ljet dugo je bio farnik u File­žu. U 1965. ljetu u Köl­nu zaredjen za duhovnika. Od 1971. lje­ta je uz nimško dušobrižničtvo pre­uzeo i skrb za hrvat­ske gastar­bajtere. Slavić je pak 1989. lje­ta nastao farnik Fileža, a od 1993. ljeta početo i Mjenova. Na tom mjes­tu je ostao do kra­ja 2001. A. Slavić je 2015. ljeta u Köl­nu svečevao svoju zla­tu mašu.

Predstavljanje knjige »Glazbe prije svega«

Knjiga »Glazbe prije sve­ga« hrvatske muzikologinje i u­mirovljen diplomatkinje dr. sc. Zde­nke Weber netom ob­ja­vljena u nakladi Hkz Hrvatskoga slova predstavljena je pandiljak, 1. julija u Hrvatskom slovu u Zagrebu. Na poziv Znanstvenoga insti­tuta gradišćanskih Hrvatov  i Hrvatskoga kulturnoga dru­štva Trajštof dr. Zdenka We­ber je držala predavanje u S­ocijalnom cen­tru u Trajšto­fu u Gradišću „Claude Debussy i hrvat­ska glazba“; srijedu, 26. junija navečer.

Slovenci srditi na Talijane zbog preprikov na granici

Slovenci su srditi na tal. ministra. „Ako posta­vu preprike na granice, mi bi postali ,hot spot’ za mig­rante ki ne bi mogli dalje na Zapad.“

RIM/LJUBLJANA — Izjava talijanskoga ministra nutarnjih poslov Mattea Salvinija da bi Italija na istočnoj granici sa Slovenijom mogla postaviti fizičke preprike ako se dolaski ilegalnih migrantov u Italiju bal­kanskom rutom ne zaustavu uznemirila je Ljubljanu s obzi­rom na to da bi početkom idu­­ćega tajedna na zajedničkoj gra­nici tribale početi djelovati mišovite ophodnje dvih polici­jov, s ciljem zaustavljanja ilegalnih migracijov.

Tagovi: