Slijedeći ili sljedeći - Mali jezični savjeti

Obično se mi u pitanju pravopisa pridržavamo našega rječnika, no ovput moramo načinjiti iznimku, jer i prvi i drugi izraz je ispravan, ovisno o smislu.

Slijedeći je glagolski prilog sadašnji, koga po latinsku na­zivamo „Gerundium I“ ili „Adverbialpartizip“. U na­šem slučaju bi prijevod glasio „folgend“. Primjeri: Slijedeći Jezuša su apoštoli pr­o­putovali cijelu Palestinu. ( > apoštoli su slijedili Jezuša; išli su po njegovi slijedi). Došli su do plaže slijedeći ma­lu stazicu, ka je peljala kroz gu­stu šumu/lozu. (> oni su slijedili stazicu).

Pisat ću ili pisati ću? - Mali jezični savjeti

Buduće vrime ili futur pr­vi se sastoji od pomoćnoga i glav­noga glagola. Pomoć­ni glagol se sastoji od prezentskih oblikov glagola „htjeti/hti­ti“ (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, ćedu) a glavni glagol od infinitiva: Denas ćedu dojti moji prijatelji k nam na vičeru. Drugi tajedan ćemo pisati školsku zadaću. Kada ćete si pogledati ta film?

I opet instrumental - Mali jezični savjeti

U zadnjem članku već nije bilo mjesta navesti i druge važne faktore, ki su vezani za instrumental. Zato ćemo se i danas još baviti ovim padežom.

Zbog lagljega izgovora se u neki slučaji produžuje prepozicija „s“ u „sa“, naime, kada sljedeća rič počinje slo­vami „s, š, z, ž, npr.: sa ses­trom, sa ženom, sa školom … U ovom kontekstu kanimo napomenuti, da je pravilno „s bratom“ a ne „sa bratom“, iako se i to većkrat u govoru čuje. Ovakovo krivo korišćenje prepozicije „sa“ pred riči, ka­de to nij predvidjeno, neki su vjerojatno preuzeli pod uticajem govorov doseljenikov iz Hrvatske ili Bosne i Hercegovine, ki u dijalektu ovako govoru. To ali nije niti hrvatski niti gradišćanskohrvatski stan­dard i je svakako krivo!

Prijedlog „s“ u instrumentalu - Mali jezični savjeti

Mi Gradišćanci u našem jeziku uz instrumental čudakrat stavljamo prijedlog „s“ i onda, kada je to krivo. Za­to ćemo se u današnjem pri­logu baviti ovim problemom.

Znamo, da se prijedlog „s“ koristi, ako se misli na dru­š­tvo, na zajedničtvo, npr.: Mi­lan ide s Jelkom na koncert. Ja sam bila s roditelji u Ameriki. 

Pluralia tantum - Mali jezični savjeti

Imenice imaju u hrv., pak ta­ko i u gh. jeziku, gramatička svojstva roda, broja i padeža

Broj označava, je li se odn­o­si imenica na jedan objekt (jednina) ili već njih (mn­o­žina). Koč smo imali i dvoji­nu (za broje 2-4), ali ta broj smo s vrimenom izgubili. Dv­ojinu čuva do dandanas npr. još slovenski jezik.

Većina imenic ima posebne oblike u jednini i množini (puž – puži, sestra-sestre, se­lo-sela). Imamo ali i iznimke: neke imenice imaju, naime, samo jedninu (npr. sadje, tzv. singularia tantum), a druge opet samo množinu (npr. vrata, tzv. pluralia tantum).

Ortografska interferencija? - Mali jezični savjeti

Interferencija u pravopisu se javlja individualno i nikada u standardnom upotribljav­a­nju, no zbog cjelokupnoga pristupa ovoj tematiki se m­o­ra i ona spomenuti. 

Ča se tiče velike i male po­četne slove, čudakrat koris­ti­mo prapovisna pravila nim­škoga jezika, npr. „Draga Majka, sve najbolje za Ro­djendan! Lipe Svetke želju…“ jer zabimo da se u hrvatsk­o­mu jeziku opće imenice pi­šu malom početnom slovom: Draga majka, sve najbolje za rodjendan! Lipe svetke želju…