Prvi svitski boj i gradišćanski Hrvati

Hrvatski centar i HKD NAPREDAK planiraju u sklopu jur poznatih »Razgovorov u Centru« obilježiti 100 ljet od Prvoga svitskoga boja, jed­no­ga od najvećih globalnih oružanih sukobov. Posebnu pozornost pritom ćedu dosta­ti gradišćanski Hrvati u zapadnoj Ugarskoj kao važni sudioniki ovoga boja ki je za­počeo na teritoriju „pradomovine“ ubojstvom zadnjega zajedničkoga prijestolona­sljednika, a nastavio se austrijskom objavom boja Srbiji. Hrvatski centar želji u­go­stiti povjesničare i stručnjake na ovu temu iz svih dijelov biv­še Monarhije. Prvi ovo­ljetni »Razgovor u Centru« otvorio je povjesničar i do­pisni član HAZU dr. Nikola Benčić u razgovoru s Pet­rom Tyranom. Dr. Benčić nam je svojimi spominjanji i iskustvom svidočio kako su gradišćanski Hrvati sudjelovali u Prvom svitskom boju, tr kako je ta boj uticao na nje.  Kako je Petar Tyran najavio, iako povijest pišu pobjedniki, HRVATSKE NOVINE ćedu u budućoj seriji člankov o Pr­vom svitskom boju dati prili­ku da svoju povijest ispri­ča­ju i „gubitniki“ ovoga boja. 

O Prvom svitskom boju: …zač?

Cijeli svit se ljetos pripravlja na sp­ominak na PRVI SVITSKI BOJ (= PSB). Svi kanu znati, kako je bilo moguće nažiganjem važgati cijeli svit? Svaki će se pitati: Smo se nešto naučili iz te svitske katastrofe, ku su neki povjes­ničari nazvali ,prakatastrofom človičanstva’? Morebit je DRUGI SVITSKI BOJ, ki je prouzrokovan od PSB bio sveobuhvatljiviji, brutalniji ali Prvi nas je priviknuo na podnašanje neizmjernih str­a­hotov človičanstva. Ako se pak cijeli svit spominja toga dogadjaja, pitamo se: Ča imaju gradišćanski Hrvati s tim posla? Mi ga nismo pro­uzrokovali! Zač ta globalni dogadjaj dotače i tako malu narodnu grupu kakova su to gradišćanski Hrvati? Mi bi to mogli mučajući projti prik toga i upirati naše oči u austronimšku, ugarsku, europsku povijest u koj ćedu se radjati knjige, spominki, filmi, dokumentacije, izložbe, … i ne znamo čega još, na brige.

Mate Meršić Miloradić i Hrvatske Novine

„Gradišćanski Hrvati su još bili pod Madjarskom, skoro 70% naših ljudi se je bavilo poljodjelstvom, hrvatskih djelačev je ončas bilo relativno malo, a školovanih ljudi, zvana farnikov i učiteljev, skoro uopće nije bilo u naši seli. Zvana teologov se je čuda visokoškolovanih ljudi jur tokom školovanja madjariziralo i zato kašnje nisu djelovali kot inovativna sila za gradišćanskohrvatski narod. Kako je to bilo kod Miloradića i kakov odnos je on imao hrvatskim novinam?