Kako bi u Gradišću završila diskusija o Hrvati — u prispodobi s Koruškom?

Petar Tyran

Dokle su demokratske i pozitivne snage i u po­gledu na narodne grupe u Au­striji i u inozemstvu — s pravom — tukle po protivslo­ve­n­skih i protiv manjin­skih političkih zastupnikov u Ko­ru­škoj i po njevi mandatari, u samom Gradišću i u Beču med narodnimi grupami i n­a­cionalnimi manjinami to nije pro­uzrokovalo bogzna kakove re­akcije. Kao da se to nije ni o­pazilo ni primjetilo. A zapra­vo otkrivanje svega toga, na­ime da je Narodna stranka u Koruškoj najednoč, protiv svih prijašnjih dogovorov, ka­nila izbaciti „slovenski“ iz K­oruškoga ustava, imamo za­hvaliti angažiranoj a ne ma­nje hrabroj novinarki, uredni­ci Ö1 Mittagsjournala u Orf-u, Korneliji Vošpernik.

Moglo bi dojti do novoga rasporeda snag u brigi za gradišćanske Hrvate

Petar Tyran

Dokle se je po biškupljevoj najavi lani 18. decembra po velikom bo­žićnom koncertu »Pax et bo­num« (Mir i dobro) u file­škoj crikvi još različito i nejasno tumačilo ča bi mogla biti odnosno ča bi mogla nastati kulturno-prosvjetna u­dr­uga »Hrvat S.A.M« (ovo su inicijale za Slovačka-Austrija-Madjarska) po službenom po­hodu dijecezanskoga biškupa Željeznoga, mons. dr. Egidija Živkovića hrvatskomu premi­jeru Andreju Plenkoviću kao i zagrebačkomu nadbiškupu kardinalu Josipu Bozaniću sa­da se kaže jasnija slika.

Koruška opet kaže za sve: Mainstream je ignorantan prema narodnim grupam!

Petar Tyran

Recimo istinu i tim kako je: Činjenica da su ko­ru­­ški Slovenci spomenuti u zemaljskom ustavu Koru­ške je minimalna varijanta to­ga ča bi sve moglo i tribalo biti. Da bi rič minimalno mo­gli stupnjevati tribalo bi u o­vom slučaju reći najminimal­nije. Ali minimalno jur samo po sebi veli da je to najmanje nek moguće. Rezultat diskusije, ku je ponovno započeo predsjednik koruške Narodne stranke, je nova verzija te­k­sta, u kom Koruška već ne more najti još ni vlašće riči za svoje slovenske sugradjane, nego ih posudjuje od saveznoga ustava. Ov govori o slo­venskom jeziku, o tradiciji i kulturnom jerbu, ke triba po­štivati, čuvati i podupirati, nač neka se pokaže u članku 7 Zemaljskoga ustava.

Osuda u korist Esterházyjevih projektov mogao bi biti presedan i za manjine!

Petar Tyran

Odluka Zemaljskoga su­da u Željeznu u prvoj instanci slučaja „podupiranja kulture“ u korist Es­terházyjevoga pod­uzeća a tim protiv Zemlje Gra­dišće mo­gla bi biti presedan i bi u bu­du­će mogli služiti kao pri­m­jer ili op­ra­vdanje za kasnije slične slučaje: naime i u po­gl­e­du na subvencioniranje kultur­nih priredab i institucijov na­rodnih manjin u Gradišću, posebno i Hrvatov. Arenaria d.o.o. se je naime probila sa svojom tužbom protiv Zemlje Gradišće odnosno Odjela za kulturu i je dobila civil­ni proces da joj se mora ispla­titi subvencija za kulturno djelovanje od ukupno jedan milijun €.

Hrvatski bal 2017. u Beču „otvorio“ »Go­dinu kulture Austrija - Hrvatska«

Petar Tyran

Geslo je bilo 70. Hrvat­sk­oga bala u Beču, kao i prošlih i idućih Hrvat­skih balov: Mi gradišćanski Hrvati iz četiri susjedne ze­m­lje (Austrija, Češka, Madjarska i Slovačka) skupa s os­ta­limi Hrvati i Hrvaticami i sk­upa s Republikom Hrvat­skom plešemo u Europskoj u­niji — a to u „Europskoj ce­n­trali“ — u „Hrvatskom cent­ru svih Hrvatov“: u bečkom Par­k­hotelu Schönbrunn — a pritom nas pratu moderne i no­ve ideje i snage!

Sa zatvaranjem granic nas opet isključuju od naših prik granice

Petar Tyran

Stara je dob da negdo i ja­vno i službeno reagira na to da nam okolo naokolo zatvaraju granice odnosno da policija skupa s graničari i s vojskom opet pojačano kon­­tr­o­­lira granicu i granične pr­e­laze. Ponovo kontroliranje tih prelazov u velikoj političkoj nervozi pred svim u Gradiš­ću je „farsa“ u vezi s graničnim prijelazom iz Austrije u Madjarsku odnosno obrnuto kao npr. med Filežom i Un­dom i Keveždom. Navodno zbog protesta nekoga medja­ša (Anraine) pred Narodnim pravobraniteljstvom je Zemaljska policijska direkcija bila prisiljena da izdā odredbu da je sada „do 10. februara moguće, da se iz Fileža u Ugarsku vozu i vozila do 3,5 tonov“, a tom odredbom da je vožnja iz Fileža u Undu ili u Kevežd „opet legalna“.