5 prijateljev ili 5 prijatelji?

U nekom razgovoru sam čula rečenicu: „Došli su pet prijatelji.“ U ovoj rečenici imamo dvi pogriške.

Prva je ta, da uz broj pet gl­a­gol stoji u jednini a ne u množini kako je to u nimškom jeziku. Mora se ada re­ći: „Došlo je pet prijateljev.“ Pravilo naime glasi: Kod broja jedan stoji glagol u N jd. (Jedan prijatelj je došao.), kod brojev 2-4, 22-24. 32-34, itd. stoji glagol u množini. (Dva prijatelji su došli.) a kod brojev od 5-20, 25-30, 35-40, itd. stoji glagol opet u jednini. (Pet prijateljev je došlo.).

Dolin ili dolinov?

U zadnjem broju naše kolumne smo odredili neka pravila, kada je G množine u ženskom rodu kratak.

Postoju ali i imenice, kade si nismo svenek sigurni, je li imaju dugu ili kratku mno­žinu, jer su u našoj književnoj tradiciji potvrdjeni dva obliki. To su npr: dolina — dolin/dolinov, črišnja — čri­šanj/črišnjov, cigla — cigal/ ciglov, divojka — divojak/divojkov, sestra – sestar/sestrov, krajina – krajin/krajinov itd. U ovakovi slučaji se prepo­ru­čuju kratki obliki. Ada, bolje i pravilnije je reći: Došlo je pet divojak. Gradišće je zemlja lipih krajin. Bez mojih sestar ne ka­nim otputovati.

Čuda žena, čuda ženov ili čuda žen?

Imenice ženskoga roda na -a (žena, divojka, sestra, študen­tica) imaju u našemu knji­ževnomu jeziku svenek krat­ki G mn. (žen, divojak, sestar, študentic). Npr.: Naučila sam se tu jačku od starih žen u mojem selu.

U hrvatskomu standardu je prepisana dužička množina, ada s dodatkom samoglasni­ka -a (žena, djevojaka, ses­ta­ra, studentica), zbog čega se čuje i u naši govori koč-toč i „Došlo je pet študentica“, ča je krivo. Ova rečenica pravilno glasi: Došlo je pet študentic. Isto tako: U lozi nij preporuč­ljivo djelati bez/prez rukavic. Je moguće da se dite narodi bez/prez ruk i nog?

Prez očaljev ili prez očalji?

Imenica očalji je rič, ka ima oblik samo u množini. O ti imenica, ke pripadaju grupi imenic pod zbirnim imenom (Sammelname) pluralia tantum, smo jur pisali u Mjs broj 22. Ustanovili smo, da glagol uza nje stoji svenek u množini, npr. Vrata su otrpta. Nova vrata su bila dost dra­ga, ipak smo si je kupili. Zač ležu škale u vrtu? Moja kćer kašlja i jako ju bolu pluća.

Zač se branimo novih riči?

Jezično znanje svakoga pojedinca raste iz dana u dan. Ako si pogledamo kako to funkcionira u nimškom jezi­ku kod nas, moramo prizn­a­ti, da i ta jezik obogaćujemo redovito novimi izrazi. Pred desetimi ljeti nije još postojao izraz Sondierungsgesprä­che. Ili pomislimo sa­mo na vrlo zanimljive izraze kao Ab­wrackprämie, twittern, Hüftgold, fremdschämenili Koma­saufen. Ove riči su prema Welt online na popisu naj­važnijih novih nimških riči, ke su objavljene u Dudenu, a to su samo neke od 5000 novih riči, ke moremo najti u aktu­alnom izdanju Dudena. Pet ti­suć novih riči! A mi se uzruja­vamo, ako čujemo samo jed­nu novu rič, ku do svih dob ni­smo upotribljavali. Kako ćemo obogatiti naše jezično izražavanje, ako za skoro svaku no­vu rič velimo: „To nij po našu!“? 

Zahvaljujem/zahvalim se?

Danas ćemo se baviti vidom ili aspektom glagolov. Obično ima jedna glagolska radnja dva aspekte: piti - spiti, jisti – pojisti, gledati – pogledati, učiti – naučiti. Ova glagolska kategorija je karakteristična za hrvatski jezik, kot i za druge slavske jezike. Ipak neki govorniki u našem jezi­ku aspekte većkrat krivo has­nuju, jer ova kategorija glagolov nij poznata u nimškom jeziku.