VELIKI BORIŠTOF — Izgleda, da velikoborištofski Mišoviti crikveni zbor ljubi vešpere. Lani na kiritof su oblikovali zajedno s dijecezanskim biškupom svetačnu večernju, a ljetos su na svetak Prečistoga prijeća izveli u farskoj crikvi novu „Marijansku vešperu“. Držali su se liturgičnoga reda i tekstov, ki su u časoslovo za ov dan predvidjeni. Mjesni duhovnik, fra Ivan Jelić, je predvodio obred i otvorio sa zazivom „Bože na pomoć mi priteci“ večernju.

VELIKI BORIŠTOF — Hrvatsko štamparsko društvo je 8. decembra održalo svoje generalno spravišće. Predsjednik mr. Ivica Mikula je dao izvješćaj o djelovanju minuloga ljeta. U živoj diskusiji i o glavnom proizvodu Hštd-a, Hrvatski novina je bilo i ovput opet puno predlogov, konstruktivnih kritikov a uz ostalo i konkretna ponuda nadzornice za čuvarnice u Gradišću, Kornelije Berlaković, da bi nje kolegice suradjivale na posebnom „kutiću“ i HN za male i najmanje.

ŽELJEZNO — Uredničtvo Gradišće Kalendara je raspisalo naticanje za osnovne škole širom Gradišća s naslovom »Svit životinj na selu«. Školari su imali slobodne ruke u korišćenju tehnike. Zahvaljujući učiteljem i učiteljicam su dica bila jako kreativna. Žiri na čelu s Monikom Trimmel-Roženić je imao i ovo ljeto jako težak posao. Ocjenjivao je u dvi kategorija: crtež i slika s različitom tehnikom.

Na srebrnom papiru cifra 25, a pred pozornicom u čripu 25 ljubičic kinči daske i dvoranu petroviskoga Kulturnoga doma, ka se je do zadnjega mjesta napunila nedilju, 23. oktobra. Ženski zbor Ljubičica je pozvao goste prilikom svojega srebrnoga jubileja, a kako je to obično u našem selu, došli su i kotrigi svih ostalih funkcionirajućih društav, ne samo zato da polipšaju priredbu, nego da se s iskrenim srcem skupa veselu sa slavljenicami.

Noćna debata u parlamentu zbog teksta Austrijske savezne himne (predlog „kćere, sini“), ka je održana projdući tajedan, spomenula me je na 25. maj 2001. lj., kad smo otkrili spomen-ploču autorici teksta Austrijske savezne himne, plemenitoj Pauli Preradović  (prilikom 50. obljetnice nje smrti) na zgradi  u gradu Pula, Besenghijeva ulica broj 2, u koj je ona živila nekoliko ljet u ditinstvu i svojoj mladosti:

Feri se je rodio 12. julija 1961. ljeta, a točno na ov dan 2011. ljeta, na utorak, su svečevali u Gerištofu kako jur dugo ne. Skoro svi, ke pozna Feri, su bili na ov dan pozvani na prekrasnu feštu. Oko 200 gostov se je zabavljalo do rane zore, a more se reći da je skoro svaki od njih znao svirati barem jedan instrument, tako da su se gosti neprekidno zabavljali uz muziku i ples.

Hrvatska manjinska samouprava je pozvala na 1. »Sajam gradišćanskih Hrvatov«; gdo se je odazvao pozivu imao je mogućnost nuditi ali i prodavati svoje specijalitete, izdanja i reklamni materijal. Mogle su se kušati šudljice, koljnofski gibaniki, bizonjske slastice, židanski lepnjaki, vedešinski štanglji, bečka Sacher-torta, borištofske punčkraflje i puno puno drugoga. Uza to su po različni štandi nudili vina iz ov i onkraj granice.

BEČ — U Hrvatskom povijesnom institutu u bečkoj Canisiusgasse 8.-10. septembra priredili su 3. medjunarodni interdisciplinarni znanstveni skup Croatica-Austrohungarica. Dva dane dugo su stali na programu različna predavanja a treti dan su sudioniki na ovom skupu pohodili Gradišće i različne hrvatske ustanove širom zemlje. Skup je peljala dr. Sanja Vulić iz Zagreba.

Sveuč. prof. dr. Alojz Jembrih je dao pregled o situaciji hrvatskih studentov na bečkom sveučilišću u 15. i 16. stoljeću.
 

U Koljnofu u suradnji s hrvatskimi seli, društvi i organizacijami širom Gradišća (Austrija, Slovačka i Ugarska) 1. oktobra o. lj. predvidjaju organizirati »Sajam gradišćanskih Hrvatov«. Svako selo bi imalo svoj štand.

KOLJNOF — Hrvatska manjinska samouprava Koljnof poziva hrvatska i mišovitojezična sela u ugarskom, austrijkom i slovačkom dijelu Gradišća, nadalje grade, društva i zajednice, da bi sudjelovali na »Sajmu gradišćanskih Hrvatov«.

Kako izjavi i u pozivu piše inicijator i glavni organizator ovoga projekta, Petar Mogyorósi komu puno pomore Ingrid Klemenčić, „Već ili manje jur poznamo jedan drugoga. Najdemo se na fešta, na priredba, imamo različite kontakte prik obitelji, prijateljev i tako dalje.