Umočan Joško Jurinković 80 ljet

UMOK — Hr­vatski aktivist i dugoljetni pre­d­sjednik Hrvat­ske samouprave u Umoku (Fertöhomok/Kleinandrä) na južnoj ubrovi Niu­zaljskoga jezera, Joško Jurinković svečevao je subotu, 11. apri­la svoj 80. ro­djendan. Uz čla­­ne obitelji i uz prijatelje je jubilaru čestitalo Hrvatsko kultur­no društvo Kajkavci, čiji je ute­meljitelj Joško Jurinković.

 

1989. ljeta je jubilar Joško Jurinković u do­maćem selu pokrenuo pjevačku grupu Tulipan. To je bio takorekuć preporod hrvatskoga jezika i kulture u Umoku, jer jur vrijeda po utemeljenju ove grupe se je pjevačem pridružila plesačka i tamburaška grupa. Ova cijela ekipa je danas poznata pod nazivom Hrvatsko kulturno društvo Kajkavci, jer Umočani pripadaju hrvatskoj dijalektal­noj grupi kajkavcev, dakle na mjesto ča ili što oni velu kaj.

Cebić — znanstveno djelo o razvitku tambure

Mr. art. dr. fil. Dario Ce­bić, pedagog na Bečkom Franz Schubert konzervatoriju za muziku podučava predmete kompozicija, muzička teorija, klavir, kontrabas i tambura. On je sastavio diserta­ciju o „Razvitku tambura­šk­o­ga sviranja u Hrvatskoj i Austriji“ (Die Entwicklung des Tamburizzaspiels in Kr­o­­atien und Österreich).

 

BEČ/ZAGREB — Dr. Da­rio Cebić je rodjen u Zagrebu i je jur u mladi ljeti pohadjao pod­učavanje klavir, kompozicija, isto kako i tamburu i violinu. U Zagrebu je pohadjao muzičku školu »Vatroslav Lisinski«. U 2012. ljetu uspješno je zavr­šio studij za doktorat u muzički znanosti (dr. fil.) na Sveučilišću za muziku i likovnu um­jetnost u Grazu i postgradu­al­ni studij kompozicije na Sveučilišću za muziku i likovnu umjetnost u Beču.

Tagovi: 

Brat dr. Jandre Karall 80 ljetnik

Rodjeni Velikoborištofac dr. Jandre Karall je 1958. ljeta zaredjen za duhovnika. Slu­žbovao je u Velikom Petar­štofu, Rohuncu, Štikapronu i Bandolu. Na Bečkom sve­u­čilišću je Jandre Karall napisao 1967. ljeta disertaciju o vjerskoj književnosti tada­šnjih zapadnougarskih i da­nas gradišćanskih Hrvatov do početka 19. stolj. Zna­n­stveno se je bavio i drugimi gradišćanskohrvatskimi temami i je redovito pisao vje­r­ske članke u Crikvenom gl­­asniku a piše i za Hrvat­ske novine. Danas u mirovini živi u južnogradišćan­skom Ketelju (Neumarkt im Tauchental).

 

Bivši predsjednik Hgkd-a Martin Prikosović je 85 ljet

BEČ — Dugoljetni predsjed­nik Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču (Hgkd), i dugoljetni činovnik u Austrijskom ministarstvu o­brane vlad. savj. Martin Pri­ko­sović, je nedavno svečevao svoj 85. rodjendan. Rodjeni Filežac je bio predsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba (Hak) a ukupno 12 ljet dugo je stao na čelu Hgkd-a. Za vr­i­me njegovoga predstojničtva su utemeljili sekciju za kazališće i kulturu unutar Hgkd-a, bio je i med osnivači prvoga hakov­skoga časopisa Glas.

 

Grandić: „Pomoć direktno“ za najveće siromahe afričkoj Burkini Faso

Ne gledeć druge nevolje po svitu, kao i nedavna teška po­plava, ka je napravila velike škode u Slavoniji, Bosni i H­er­cegovni kao i Srbiji, pomoćna akcija Stinjaka Ferija Grandića se nastavlja u siromašnoj afričkoj zemlji Burkini Faso. Umi­rovljeni stolarski meštar „tišlir“ Ferec Grandić jur duga ljeta k­a­ritativni, dobro­tvorno djela u Afriki,

Tagovi: 

Zlatomašnik Antal Németh u Koljnofu

Na dan Pre­svetoga Trojstva, 15. junija su se u ho­dočasnoj crikvi Črne Ma­do­ne u Koljnofu (Ugarska) o­kupili, subrati, vjerniki, ho­dočasniki i poštovatelji far­nika Antala Németha iz Au­strije i Ugar­ske da bi s njim skupa dali hvalu za njegovu 50 ljet dugu duhovničku i dušobrižnikču službu.
Pred 22 ljeta kad je došao u Koljnof si je zeo za cilj, da će se truditi za očuvanje hr­vat­sk­o­ga jezika i tako je nau­čio bez poteškoć na hrva­t­skom jeziku služiti sv. maše.