Politika

Kultura

Školstvo, znanost i jezik

Ste znali? - Zač moremo biti veseli u ufanju?

pet, 26/10/2012 - 11:09

Svaki dan hasnujemo rič ufanje ili ufati se. Mi se ufamo, da će biti lipo vrime, da ćemo ozdraviti, da će se sve obrnuti na dobro. Kad se človik počne ufati po svitski kriteriji, je nesiguran i dvoji, ar zna, da ne more kontrolirati situaciju.

Meteorologi sa sigurnošću ne moru reći, kakovo će biti vrime, a vračitelji nam ne moru dati časnu rič, da ćemo ozdraviti.
 
Človik se more zaufati samo u Božje riči. U biblijskom ufanju nije nesigurne komponente. Biblijsko ufanje se temelji na Božjem obećanju. Gdo vjeruje Božjim ričam, on stoji na sigurnom tlu, ar Božja rič je vječno istinita. Jezuš u toj vezi veli: Nebo i zemlja ćedu preminuti, ali moje riči nećedu preminuti (Mate 24, 35).
Tagovi: 
Životni stil

Općini Bandol je službeno dodiljen grb

čet, 25/10/2012 - 18:42

BANDOL — Nedilju, 23. septembra dostala je općina Bandol oficijelno općinski grb. Grb ima zlatnu pozadinu i kaže zelenu vrbu kao i dva pluge. Vrba s 11 kitov stoji za 11 sel Vlahije, a žilje neka pokazuje na zakorijenjenost ljudi s tom pokrajinom na podnožju Jelenoga briga. Veleopćini — po površini je to svakako opravdano! — slišu sela: Bandol (Weiden/Rechnitz), Podgorje i Bošnjakov Brig (Ober- und Unterpodgoria), Rupišće (Rumpersdorf), Parapatićev Brig (Parapatitschberg), Marof (Mönchmeierhof), Širokani i Rorigljin (Allersgraben und Rauhriegel), Ključarevci (Allersdorf), Sabara (Zuberbach) i Poljanci (Podler). 

 
Plugi upozoravaju na vrlo važnu ulogu poljodjelstva ne nek u prošlosti nego i u sadašnjosti. Vlahija je  naime jako bogata u šarolikosti svojih brižićev, škurozelenih gor (lozov) ali i plodnih dolin. Tako se je do dandanas obdržalo nekoliko zvećega velikih seljakov zapravo u skoro svi seli veleopćine.
 
Tagovi: 
Domaći glasi

25 ljet mišoviti jačkarni zbor Složnost u Malom Borištofu

čet, 25/10/2012 - 18:30

Mišoviti zbor Složnost u Malom Borištofu je 29. septembra svečevao 25 ljet postojanja. Predsjednica je Monika Trimmel-Roženić a zborovodja Martin Omischl. To društvo su utemeljili još davnoga 1923. ljeta kao muški jačkarni zbor. Od 1987. ljeta  mišoviti zbor ima već od 30 aktivnih članov. Od 2004. ljeta društvo ima i tamburašku grupu i nastupa skupa s njom. Najmladji član nima  još ni deset ljet a najstarji je navršio 80. Repertoar ovoga zbora obuhvaća najvećim dijelom hrvatske narodne jačke i šlagere, ali i neke nimške, engleske i ugarske.

 
Tagovi: 
Kultura

Hrvatski pisac i scenarist Robert Perišić u posjetu Saveznoj gimnaziji u Željeznom

čet, 25/10/2012 - 10:53

Dana 19. listopada Saveznu gimnaziju u Željeznom posjetio je Robert Perišić, hrvatski pisac i scenarist. Robert Perišić rodjen je 1969. godine u Splitu. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Objavio je sljedeće knjige: roman »Naš čovjek na terenu« (za koji je 2007. godine dobio nagradu Jutarnjeg lista za najbolju prozu 2007. lj., tr Literaturpreis der Steiermärkischen Sparkasse, Graz 2011.), knjige kratkih priča »Užas i veliki troškovi« (2002.) i »Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas« (1999.), knjigu autobiografske proze »Uvod u smiješni ples« (2011.) te knjigu pjesama »Dvorac Amerika« (’95.).

 

Tagovi: 
Školstvo i znanost
Književnost

HKD u teškoj situaciji ali pun ufanja

uto, 23/10/2012 - 14:17

Na čelu predsjedničtva Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću HKD personalno je ostalo sve pri starom. Generalno spravišće je jednoglasno en bloc odibralo peljačtvo na čelu s ddr. Stankom Horvatom (predsjednik). HKD trpi pod tim da, da po umirovljenju generalnoga tajnika Mate Klikovića već nima „žive subvencije“ i pokušava uvjeriti i političare i činovnike na saveznoj i zemaljskoj razini, da model „živih subvencijov“ ne smu ukinuti, jer to ide na supstanciju hrvatske narodne grupe u Austriji.

Tagovi: 
Politika

Rezolucija Generalne sjednice HKD-a u Gradišću u pogledu na dvojezičnu topografiju u Gradišću

uto, 23/10/2012 - 10:35

ŽELJEZNO — Gerneralna sjednica Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću na svojem spravišću nedilju, 21. oktobra u krčmi Gregorić u Klimpuhu je jednoglasno odobrila sljedeću rezoluciju:

 
„Zakonska novela, zaključena 06. 07. 2011. ljeta donesla je za Hrvate u Gradišću u pogledu na zašćitne odredbe ustavnoga i zakonskoga ranga masivna počemerenja. 
 
Najjasnija promjena je ekstremno restriktivna interpretacija pojma »nazivi i natpisi topografske naravi« (Čl. 7 Drž. Ugovora iz 1955). »Nazivi i natpisi topografske naravi« su po ovoj noveli isključivo seoska imena na seoski tablica i putokazi, ki stoju u taksativno definirani seli i pokazuju na ista definirana sela (u Koruškoj i u Gradišću). Svi drugi natpisi i nazivi, ki pokazuju na urede u nekom mjestu, nazivi na zemljopisni karta, imena cestov ili polja i drugih lokalitetov već nisu »nazivi i natpisi topografske naravi«.
Tagovi: 
Politika