Zač ljudi napušćaju svoj materinski jezik?

U svi vrimeni su se zgubljali jeziki, ali prijelazi od jednoga jezika na drugi su se  prlje-koč protezali prik dužih fazov. Danas se jeziki zgubljaju čisto naglo. U diskusija o umiranju nekoga jezika se mnogokrat čuje, da ljudi dobrovoljno napušćaju svoj materinski jezik. To ne odgovara istini. Neka jezična grupa skoro svenek preuzima jezik druge jezične zajednice na temelju represijov. Kadakoč nisu ugroženi samo jeziki, nego i ljudi, ki govoru te jezike. Oni su zbog hasnovanja svojega materinskoga jezika diskriminirani. U mnogi regija je napušćanje vlašćega tradicionalnoga jezika direktna posljedica formiranja nacionalnih držav s ciljem homogeniziranja stanovničtva u pogledu na jezik i kulturu. To je u prošlosti bio tipično europski beteg, ki se je širio pod geslom „Jedna nacija — Jedan jezik“.

 

Ponekad postoji jako suptilan uzrok za to, da se ljudi počnu odvraćati od svojega materinskoga jezika. Krivo je to, da vladajuća većina stigmatizira jezik i kulturu manjine. To se djela tako da se manjinski jezik ne proglašava službenim ili podučavnim jezikom. Gradišćanski jezik je stoprv u zadnji ljeti postignuo ta status. Većkrat je za neki moribund jezik još i preveć, kad mu se dodilu takova prava, velu lingvisti, i onda još i friže skrsne. Jako škodljivo je i isključivanje ili špotanje dice zbog njevoga jezika i akcenta. Zato se starji i staristarji radje pominaju jezik većinskoga naroda.
Tagovi: 

Ste znali? - Kako se orijentiraju ptice?

Ptice se u magnetskom polju Zemlje orijentiraju na temelju različnih mehanizmov. Vlašću poziciju neka ptica uz drugo odredjuje zahvaljujući malim djelićem željeza u kljunu. 

 
Ti djelići joj pomažu ćutiti jačinu magnetskoga polja. Smir linijov magnetskoga polja ptica razizna očima. Teoretski fizičari mislu, da u oku ptice protein kriptokrom djeluje kot magnetski senzor. 
 
Zahvaljujući kemijskomu procesu ptica more razlikovati sjever od juga. Sada su istraživači još i izvidili, kade točno u oku je situirana ta bjelančevina/protein kriptokrom. Ptice izgleda vidu sjever kot permanentnu škuru fleku u vidnom polju (Gesichtsfeld). Iz položaja ove fleke su one u stanju odrediti rutu leta.
 
Istraživači velu, da su ptice u stanju na temelju kriptokroma viditi ultravioletnu svitlost. Kriptokrom je daljnje ćutilo (Sinnesorgan) za ćutenje magnetskoga polja Zemlje.
 
Tagovi: 

Josipoviću o gradišćanskohrvatski vježba na Bečkom sveučilišću

Prilikom njegovoga djelatnoga pohoda Gradišću i gradišćanskim Hrvatom Predsjedniku Republike Hrvatske dr. Ivi Josipoviću predstavljena je i sveučilišna nastava za gradišćanske Hrvate na Bečkoj Slavistiki.

 

BEČ — Posjet Predsjednika prof. dr. Ive Josipovića gradišćanskim Hrvatom 6. novembra u sjeverogradišćanskom Klimpuhu je bila prilika da se vrhovnoga zastupnika Hrvatske informira i o sveučilišni pitanji i posli. Institut za slavistiku u Beču nudi jur točno 30 ljet kolegije vezane za tematiku gradišćanskih Hrvatov (i to jezične vježbe, predavanja iz Kulturologije i Didaktike), tr je Sveučilišće Beč jedino u Austriji ko izobrazuje dvojezične nastavnike, učitelje za gimnazije u Gradišću.

Tagovi: 

Otvoren 8. Festival hrvatske glazbe u Beču

Do sada je Beč na prethodnih sedam festivalov čuo kih sto koncertov na ki je nastupilo tisuću hrvatskih glazbenikov. Povodom festivala i prilikom otrvaranje Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović u Bečkoj Akademiji u prepunoj dvorani je referirao o glazbi i politiki.
BEČ — „Fama o Titu kao pijanistu bila je samo propaganda, on je znao svirati klavir onoliko koliko i Putin“ rekao je Ivo Josipović u okviru predavanja na temu umjetnost i politika ko je 5. novembra održao na bečkom Sveučilišću za glazbui izvedbene umjetnosti.

Hrvatski centar u Beču zahvaljuje hrvatskomu Predsjedniku Josipoviću

U ime gradišćanskih Hrvatov, prije svega u Beču, Hrvatski centar se je posebno zahvalio Predsjedniku Republike Hrvatske, prof. dr. Ivi Josipoviću osobno, i cijelomu njegovomu štabu na čelu s predstojnicom Ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Darijom Krstičević i svim ostalim na cjelodnevnom pohodu zemlji Gradišće i gradišćanskim Hrvatom.

Tagovi: 

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović u dvodnevnom djelatnom pohodu Austriji

Hrvatski predsjednik Josipović je bio u dvodnevnom djelatnom pohodu Austriji (5. i 6. novembra). Po pohodu kolegi mu saveznomu predsjedniku Fischeru izjavio je Josipović, da „Bilateralni problemi ne smiju stajati na putu prema EU“. Kako je rekao Fischer „Željim i ufam se da će na temelju svih dosadašnjih izvješćev Europske komisije pristupanje Hrvatske EU biti uspješno i uslijediti 1. julija slijedećega ljeta“.

Tagovi: