Odobašić napisao knjigu o športu

»Šport — nova religija?« je naslov upravo objavljene knjige duhovnika mr. Željka Odobašića a ujedno i pitanje a ujedno daje i odgovor: ne!

Ovo je knjiga kom je autor branio svoje (prošireno) diplomsko djelo kim je dostao  magistarsku titulu na Teološkom fakultetu Bečkoga sveučilišća. Odobašić portretira različne već ili manje poznate športaše i njev odnos vjeri.

Novi hrvatski veleposlanik u SK Muljačić

POŽUN — Novi hrvatski veleposlanik u Slovačkoj je mr. sc. Jakša Muljačić. U toj funkciji je naslijedio Tomislava Cara po dost dugi interregnum u kom je otpravnica poslov bila  Tuga Tarle, ka je svoj oficijelni oprošćaj iz diplomatske službe iz aktivnoga staleža dala 14. novembra.
Muljačić je 4. oktobra predao kopije vjerodajnic slovačkomu ministru vanjskih i europskih poslov Miroslavu Lajčaku, a 16. oktobra predao je vjerodajnice i slovačkomu predsjedniku Ivanu Gašparoviču.

Tagovi: 

Haaški sud oslobodio Gotovinu i Markača

»Glas hrvatskog ponosa« podignut je diljem svita četvrtak, 15. novembra, a tako i u Beču. U toj globalnoj akciji Hrvatskoga svitskoga kongresa, dan uoči drugostupanjske presude Medjunarodnoga kaznenoga tribunala u Den Haagu u predmetu Ante Gotovina — Mladen Markač, sudjelovali su Hrvati diljem svita. Po zajedničkoj molitvi ispred zgrade Haškoga tribunala mnogobrojni Hrvati iz Nizozemske, Austrije, Nimške i Švedske otpjevali su točno u 18.11 uri „Lijepu našu“, kako bi simbolično podsjetili i na 18. novembar i stradanja u Vukovaru (1991. ljeta) i Škabrnji.

Tagovi: 

U Savjetu Vlade Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske bit će 55 savjetnikov

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske je savjetodavno tijelo ko pruža pomoć u kreiranju politike, aktivnosti i programa za izvandomovinske Hrvate. Njegovi člani se imenuju na prijedlog hrvatskih zajednic izvan Republike Hrvatske, na mandat od četira ljeta. Tako ćedu bosanskohercegovački Hrvati imati 9, hrvatske manjine u europski i susjedni zemlja 17, a hrvatsko iseljeničtvo 29 predstavnikov. Sve predložene članove Savjeta mora potvrditi hrvatska Vlada. Sastanki ovoga Savjeta su planirani jednoč u ljetu.

 
ZAGREB — Gradišćanske Hrvate u Austriji ćedu zastupati ddr. Stanko Horvat (HKD Gradišće) i Gabriela Novak-Karall (Hrvatski centar Beč) — vidi i članak zboka. 
Tagovi: 

Piplica će predstaviti hrvatsko doseljeničtvo, Horvat i Novak-Karall gradišćanske Hrvate

Miroslav Piplica (* 1966.), predsjednik Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport će predstavljati austrijske Hrvate-doseljenike u Savjetu Vlade Republike Hrvatske. Kako je rekao Piplica „Osim velike časti, osobito jer su predstavnici hrvatskih udruga u Austriji prepoznali moj rad i upravo mene izabrali, to je i velika odgovornost“. Gradišćanski Hrvati u Austriji imaju dvoja mjesta u tom Savjetu a interno su je podilili na po jedan iz Beča i Gradišća. Beč će zastupati glavna tajnica Hrvatskoga centra i predsjednica nadregionalnoga folklornoga ansambla Kolo-Slavuj Gabriela Novak-Karall, a Gradišće ddr. Stanko Horvat (* 1964.), predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva.

Tagovi: 

Izborna skupština Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji

Rade Lukić ponovno izabran za predsjednika HSK-a u Austriji
 
U subotu, 17.11.2012., u Grazu je održana Izborna skupština Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji. Iako je datum sjednice već tjednima ranije bio poznat, nitko nije mogao ni slutiti (unatoč svim našim nadanjima i bezbrojnim molitvima) da će u nama tinjati tako snažno osjećaj ponosa što pripadamo hrvatskom narodu. Oslobođenje naših heroja, Ante Gotovine i Mladena Markača, iz zatvora u Haagu proslavljeno je među braćom i sestrama na najljepši mogući način. No, osjećaji radosti miješali su se neprestano s osjećajima tuge i boli, uzrokovanim predstojećom 21. godišnjicom pada Vukovara. Minutom šutnje odata je počast svim žrtvama herojske borbe za samostalnost i slobodu Lijepe Naše.

Tagovi: 

Crikva budućnosti - piše Joško Preč

Uvjerovalovanju priznajemo, da je Crikva sveta, jer ju je osnovao Jezuš Kristuš. A ča se tiče članov, ona je Crikva svecev i grišnikov. Nje oprava je mnogo puti popljuvana i zamažena s blatom, grihom. Zato je reforma uvijek potribna. Ne nek člani, i obični ljudi se moraju povrnuti pravomu duhu evandjelja, nego i to moraju vrh, biškupi, duhovniki i svi, ki nazvišćuju rič Božju.

 

Evandjelje nas uči kako moramo živiti, ali mi smo mnogo puti čemerni djaki, studenti. Svi mi bi morali imati u naši knjiga mature „odlično“, ali nije tako i zato kriza. Nije Bog ni Crikva u krizi, nego mi vjerniki, jer smo mnogo puta nevjerni. A evandjelje je „radosna vist“ i još se svi ne raduju po njoj. I nas pita Jezuš mnogo puta, kako je pitao Petra: „Petre, ljubiš li me više, nego ovi drugi?“ Ljubiš li me svim srcem? Ča je vridno to prijateljstvo, to hištvo i sve drugo, ako se ne ljubu cijelim srcem. Ča je vridno prijateljstvo s Bogom, ako Boga ne ljubimo s cijelim srcem? A Bog nas ljubi s njegovom bezkrajnom ljubavlju.

Zač ljudi napušćaju svoj materinski jezik?

U svi vrimeni su se zgubljali jeziki, ali prijelazi od jednoga jezika na drugi su se  prlje-koč protezali prik dužih fazov. Danas se jeziki zgubljaju čisto naglo. U diskusija o umiranju nekoga jezika se mnogokrat čuje, da ljudi dobrovoljno napušćaju svoj materinski jezik. To ne odgovara istini. Neka jezična grupa skoro svenek preuzima jezik druge jezične zajednice na temelju represijov. Kadakoč nisu ugroženi samo jeziki, nego i ljudi, ki govoru te jezike. Oni su zbog hasnovanja svojega materinskoga jezika diskriminirani. U mnogi regija je napušćanje vlašćega tradicionalnoga jezika direktna posljedica formiranja nacionalnih držav s ciljem homogeniziranja stanovničtva u pogledu na jezik i kulturu. To je u prošlosti bio tipično europski beteg, ki se je širio pod geslom „Jedna nacija — Jedan jezik“.

 

Ponekad postoji jako suptilan uzrok za to, da se ljudi počnu odvraćati od svojega materinskoga jezika. Krivo je to, da vladajuća većina stigmatizira jezik i kulturu manjine. To se djela tako da se manjinski jezik ne proglašava službenim ili podučavnim jezikom. Gradišćanski jezik je stoprv u zadnji ljeti postignuo ta status. Većkrat je za neki moribund jezik još i preveć, kad mu se dodilu takova prava, velu lingvisti, i onda još i friže skrsne. Jako škodljivo je i isključivanje ili špotanje dice zbog njevoga jezika i akcenta. Zato se starji i staristarji radje pominaju jezik većinskoga naroda.
Tagovi: