Šanse kroz suradnju prik granice i Lajte

ŽELJEZNO — Uska suradnja prik granic nudi nove šanse za regiju. O tom se je mogao uvjeriti i zemaljski poglavar Hans Niessl, kad je skupa s predsjednikom regionalnoga saveza Lajta gaji-Niuzaljsko jezero dr. Haraldom Ladićem i  načelnikom Cundrofa zem. zastupnikom Wernerom Friedlom imao mogućnost da vidi kako napreduje projekt »Servus Pontis« i »Kanu Lajta«.
Suradnja prik granice sa Slovačkom je u završnoj fazi, a u pogledu na kooperacijski projekt s Ugarskom (»Kanu Lajta«) se još djela punom parom, i neka bude gotov do protulića o. lj. je izjavio Ladić.  (ur.)

Tagovi: 

U Filežu okolo Božića i Novoga ljeta opet je blistala kazališna grupa

Kazališna grupa Filež je na sām Božić imala premijeru sa šalnim igrokazom »Žalujuća rodbina«. Komedija u tri čini je adaptacija »Ozalošćene porodice« poznatoga i visokocijenjegoga srpskoga pisca Branislava Nušića. Na hrvatski jezik gradišćanske varijante prevodili i priredili su ga školniki Petar Schweiger i Jakov Berlaković jur pred 17 ljet i su tada uspješnu igru opet uzeli u svoj repertoar. Radnja je smješćena u nekom nepoznatom mjestu u Gradišću oko 1945. ljeta. Pod peljanjem Petra Schweigera su i ljetos opet inscenirao vrlo zanimljiv igrokaz na visokom jezičnom nivou u kom se pak moru čuti i brojni lokalizmi Fileža odnosno sridnjega Gradišća.

Puno smiha i zabave s komedijom o laži na pozornici u Klimpuhu

Pri prisilnoj pauzi lani u isti čas zbog oboljenja jednoga od glavnih glumcev, Franje Meršića, ljetos na Štefanju kazališna grupa Klimpuha je mogla sjajiti i razveseliti, pred svim ali i zabavljati i oduševiti na vrhunskoj domaćoj razini. Komedija »Jedna laž drugu lovi« je u medjuvrimenu 56. igrokaz na klimpuškoj pozornici, ku je 1958. lj. utemeljio tadašnji farnik u Klimpuhu dr. Štefan Geošić i ku sada uspješno dalje pelja Ljuba Palatin-Wild — a je jur po drugi put mogla pridobiti Jožefa Hartmanna za režisera. Klimpušci su na Štefanju imali premijeru s ovim šalnim igrokazom u dva čini autora Michalea Cooneyja koga su na hrvatski s klimpuškim koloritom presadili Doroteja Zeichmann, Ljuba Palatin-Wild, Truda Frank i Silvija Eisner.

„Petstoveta obljetnica hrvatskoga ćiriličkoga prvotiska: 1512.-2012. (1)

Ča za gradišćanske Hrvate znači hrvatska ćirilica, najbolje nam pokazuje nje dokumentiranje kao njevoga vlastitoga pisma u zapisu »Klimpuškoga misala« iz 16. stoljeća. Diplomatska hrvatsko-ćirilička pisma u bečkom Arhivu Doma, Dvora i države (Hhsta) i u drugi arhivi — ka je pisao npr. Jerolim Zadranin, a ima ovde čagod i od Nikole Jurišića — još uvijek čekaju na svoje buduće istraživače. Od tiskanih knjig uzmimo za primjer hrvatsku protestantiku na ćirilici u Aust. Nac. Biblioteki (Önb).

 

Tagovi: