Karikatura 07.02.2014.
ned, 09/02/2014 - 07:10P. Palković
P. Palković
Philipp Reis je bio fizičar i izumitelj. Aparat, koga je 26. oktobra 1861. lj. u Frankfurtu predstavio izabranoj publiki, je znao glase pretvarati u električnu struju, a na drugom kraju voda (Leitung) pretvarati u zvuk. S glasi je to funkcioniralo, ali nažalost ne i s jezikom. Za vrime njegovoga žitka se to nije minjalo. Reis je naime nastao samo 40 ljet star. 15 ljet kasnije je Alexander G. Bell Reisovo otkriće dalje razvio i prijavio patent za telefon. On je poboljšao Reisov aparat pomoću mikrofona. Ali nije ni mikrofon bio njegov izum. Mikrofon je izumio Elisha Gray, ki je samo dvi ure kasnije bio došao u patentni ured, da bi ga onde prijavio. Ali naziv „telefon“ je od Reisa i služi prenosu glasov na veliku udaljenost. Danas se ne pitamo, odakle nam telefon, nego ga hasnujemo kot pomagalo, a to ne svenek eficijentno.
Početak svoje karijere Leonard Bernstein ima zahvaliti slučaju. Bio je asistent star-dirigenta Bruna Waltera, ki je naglo obetežao. Zato ga je Bernstein u novembru 1943. ljeta kratkoročno morao zastupati veljek u glasovitoj newyorškoj koncertnoj dvorani Carnegie Hall. Tada je Bernstein bio stoprv 25 ljet star, a morao je dirigirati newyorške filharmoničare. Drugi dan su ga mediji svečevali kot talentiranoga newcomera. I tako je Bernstein prik noći nastao poznat dirigent.
U gradišćanskohrvatskom Koljnofu na ugarskoj strani, u dvojezičnoj Osnovnoj školi »Mihovil Naković« sada jur treto ljeto teče projekt za podučavanje hrvatskoga jezika pomoću pedagogic iz Hrvatske. Tako su početkom januara dva tajedne dugo dvi učiteljice iz centralne škole Vukovina u Zagrebačkoj županiji podučavale koljnofsku dicu. Kooperaciju sa školom u Hrvatskoj OŠ „Mihovil Naković“ u Koljnofu je uspostavila pomoću sela Buševca, s kim imaju jur 20 ljet dugo vrlo prijateljske i djelotvorne veze. Učiteljice iz Hrvatske su podučavale u dolnji i gornji razredi predmet Hrvatski, ali i neke druge predmete, ke predavaju dvojezično, kako su to npr. pjevanje, crtanje i tjelovježbanje. Domaće učiteljice Ingrid Klemenčić, Sabina Balogh i Katica Mohos Arató su asistirale gostujućim učiteljicam iz Hrvatske ke su podučavale u tīmu.
Po Vidovdanu, nedilja 28. junija. 1914., je prošao cijeli misec dokle je 28. julija Austro-Ugarska (= A-U) poručila boj Srbiji. A u slijedeći dani je pol Europe bilo u bojnom stanju: 1. aug. Nimška - Rusiji; 3. aug. Nimška - Francuskoj; 4. aug. Engleska - Nimškoj; 6. aug. A-U Monarhija-Ruskoj, 6. aug. Srbija-Nimškoj, 7. aug. Črna Gora - A-U Monarhiji, 7. aug. Japan - Rusiji. Ugarska, med njimi i zapadnougarski Hrvati su, uštarnutom tišinom čekali na dogadjaje. Nije to bila normalna tišina u očekivanju, u tišini se je ćutila nervoza, nestrpljivost na sve strani. Na van se je sve dogadjalo po starom ali Naše Novine (= NN) donašaju imena regrutov kod pukanja.
Ugarski institut svečano je otvoren 3. januara u središću Zagreba i tako se pridružio ostalim ugarskim kulturnim centrom otvorenim u 17 zemalj diljem svita, od Beča, Pariza, Berlina, Talina, Rima, Moskve pa sve do New Yorka i New Delhia. „Otvaranjem ovoga instituta otplaćujemo svoj stari dug Hrvatskoj jer su brojni Ugarski instituti jur dugo prisutni u brojni zemlja“, izjavio je potpredsjednik ugarske vlade i ministar javne uprave i pravosudja Tibor Navračić (Navracsics), istaknuvši da Ugarsku i Hrvatsku vežu „stoljetne veze, medjusobni uticaji i prožimanja“, ali da se oni još moru produbiti. Prominentna adresa instituta usred Zagreba je Augusta Cesarca 4-10.
22. januara 1979. ljeta, dakle pred 35 ljet je ORF po prvi put emitirao radio-emisiju za Hrvate u Gradišću. Ewald Pichler je ončas oblikovao skoro 40 minut dužičku reportažu o svadbi u Stinjaki. Ta prva emisija s naslovom „Kennwort: Hrvati“, bila je dvojezična.
BEČ/ŽELJEZNO — U prvoj hrvatskoj emisiji na radiju ORF-a o piru, svadbi zaručnjak je pri emisiji bio Franz Grandić, zaručnja Rozvita Kirišić. Hižniki se još danas rado spominjaju na dan svojega pira. „Ja sam veljek bio za to, da se pirovna tradicija Hrvatov na Stinjaki predstavi ljudem i bilo je interesantno prvi put čuti hrvatske riči i jačke na radiju“, je rekao Franz Grandić, ki još danas rado sluša hrvatske emisije na radiju.