Ča velimo nije tako važno kot način, kako velimo

Philipp Reis je bio fizičar i izumitelj. Aparat, koga je 26. oktobra 1861. lj. u Fran­k­furtu predstavio izabranoj publiki, je znao glase pretva­rati u električnu struju, a na drugom kraju voda (Lei­tung) pretvarati u zvuk. S glasi je to funkcioniralo, ali nažalost ne i s jezikom. Za vrime njegovoga žitka se to nije minjalo. Reis je naime nastao samo 40 ljet star. 15 ljet kasnije je Alexander G. Bell Reisovo ot­kriće dalje razvio i prijavio patent za telefon. On je poboljšao Reisov aparat pomoću mikrofona. Ali ni­je ni mikrofon bio njegov izum. Mikrofon je izumio Elisha Gray, ki je samo dvi ure kasnije bio došao u patentni ured, da bi ga onde prijavio. Ali naziv „telefon“ je od Reisa i služi prenosu glasov na veliku udaljenost. Danas se ne pitamo, odakle nam telefon, nego ga hasnujemo kot pomagalo, a to ne svenek eficijentno.

Tagovi: 

Ste znali? - Kako je Leonard Bernstein prik noći bio poznat?

Početak svoje karijere Leonard Bernstein ima zahvaliti slučaju. Bio je asistent star-di­rigenta Bruna Waltera, ki je naglo obetežao. Zato ga je Bernstein u novembru 1943. ljeta kratkoročno morao zastupati veljek u glasovitoj newyorškoj koncertnoj dvorani Carnegie Hall. Tada je Bernstein bio stoprv 25 ljet star, a morao je dirigirati newyor­ške filharmoničare. Drugi dan su ga mediji svečevali kot talentiranoga newcome­ra. I tako je Bernstein prik noći nastao poznat dirigent.

 

Tagovi: 

Škola hrvatskoga jezika u OŠ Koljnof — razmjena s Hrvatskom

U gradišćanskohrvatskom Koljnofu na ugarskoj strani, u dvojezičnoj Osnovnoj školi »Mihovil Naković« sada jur treto ljeto teče projekt za po­dučavanje hrvatskoga jezika pomoću pedagogic iz Hrvat­ske. Tako su početkom jan­u­ara dva tajedne dugo dvi uči­teljice iz centralne škole Vu­­kovina u Zagrebačkoj županiji podučavale koljnofsku di­cu. Kooperaciju sa školom u Hrvatskoj OŠ „Mihovil N­aković“ u Koljnofu je uspostavila pomoću sela Bu­ševca, s kim imaju jur 20 ljet dugo vrlo prijateljske i djelotvorne veze. Učiteljice iz Hrvatske su podučavale u dolnji i gornji razredi predmet Hrvatski, ali i neke dru­ge predmete, ke predavaju dvojezično, kako su to npr. pjevanje, crtanje i tjelovježbanje. Domaće učiteljice Ingrid Klemenčić, Sabina Balogh i Katica Mohos Arató su asistirale gostujućim učiteljicam iz H­r­vatske ke su podučavale u tīmu.

O Prvom svitskom boju: Uštarnuta tišina – kriza u julu

Po Vidovdanu, nedilja 28. ju­nija. 1914., je prošao cijeli misec dokle je 28. julija Austro-Ugarska (= A-U) poručila boj Srbiji. A u slijedeći dani je pol Europe bilo u bojnom stanju: 1. aug. Nimška - Rusiji; 3. aug. Nimška - Francuskoj; 4. aug. Engleska - Ni­mškoj; 6. aug. A-U Monarhija-Ruskoj, 6. aug. Srbija-Nimškoj, 7. aug. Črna Go­ra - A-U Monarhiji, 7. aug. Japan - Rusiji. Ugarska, med njimi i zapadnougarski Hrvati su, uštarnutom tišinom čekali na dogadjaje. Nije to bila normalna tišina u očekivanju, u tišini se je ćutila nervoza, nestrpljivost na sve str­a­ni. Na van se je sve dogadjalo po starom ali Naše Novine (= NN) donašaju imena regrutov kod pukanja.

U Zgarebu otvorio Ugarski (kulturni) institut

Ugarski institut svečano je otvoren 3. januara u središ­ć­u Zagreba i tako se pridružio ostalim ugarskim kulturnim centrom otvorenim u 17 zemalj diljem svita, od Beča, Pari­za, Berlina, Talina, Rima, Moskve pa sve do New Yor­ka i New Delhia. „Otvaranjem ovoga instituta otplaćujemo svoj stari dug Hrvatskoj jer su brojni Ugarski instituti jur dugo prisutni u brojni zemlja“, izjavio je potpredsjednik ugarske vlade i ministar javne uprave i pravosudja Tibor Navračić (Navracsics), istaknuvši da Ugarsku i Hrvatsku vežu „stoljetne veze, medjusobni uticaji i prožima­nja“, ali da se oni još moru produbiti. Prominentna adresa instituta usred Zagreba je Augusta Cesarca 4-10. 

35 ljet Hrvatski radio u ORF-u

22. januara 1979. lje­ta, da­k­le pred 35 ljet je ORF po pr­vi put emitirao ra­dio-emisiju za Hrvate u Gradišću. Ewald Pichler je ončas oblikovao sko­ro 40 minut dužičku reportažu o svadbi u Sti­njaki. Ta prva emisija s naslovom „Kennwort: Hr­vati“, bila je dvojezična.

 

BEČ/ŽELJEZNO — U prvoj hrvatskoj emisiji na radiju ORF-a o piru, svadbi zaručnjak je pri emisiji bio Franz Grandić, zaručnja Rozvita Kirišić. Hižniki se još danas rado spominjaju na dan svojega pira. „Ja sam veljek bio za to, da se pirovna tradicija Hrvatov na Stinjaki predstavi ljudem i bilo je interesantno prvi put čuti hrvatske riči i jačke na radiju“, je rekao Franz Grandić, ki još danas rado sluša hrvatske emi­sije na radiju.

Tagovi: