O Prvom svitskom boju: Austro-Ugarska mornarica

Danas nam gluši čisto nevj­e­rojatnim i fantastičnim, da je do 1918. lj. Austro-Ugarska imala jednu vrlo uglednu vojnu mornaricu. Ona se je sastavljala od morskoga dijela i riječkoga. Od svega to­ga moramo znati, da je na tom polju Austrija imala sta­ru tradiciju, iskustvo i tehno­logiju. Ugri — akoprem je Kossuth jur 1844. izdao parolu Tengerre magyar! (Na morje, Ugar!) su stoprv prik nagodbe 1867. došli do svo­je mornarice. Naši vojaki su u velikom bili infanteristi i nisu služili na morju. Zna­mo za jako rijetke iznimke za mornarsku službu. Austro-ugarska mornarica je im­ala svoje baze u Trstu (Triest), Puli (Pola) i Kotoru (Cattaro), iz nekih dokumentov znamo još i za Šibenik. U ti vojni mornarski baza su u prvom redu služili Dalmatin­ci i Hrvati s Primorja i Istre.

Tako jednostavno more biti oblačenje

dredjeni kusići prateži, ki uspješno prikrivaju ki-ta kilogram, koga imamo zviška, su nam svenek dobrodošli u ormaru. Ali ki predmeti su to, ki stoju svakomu ko­n­fekcijskomu broju? Ako nam težina mn­o­gokrat varira, su sljedeći modni kusići stvoreni za Vas.

 

Halja na gumbanje, ka dosiže do koljen i se gumba po cijeloj dužini od najper, spominja na du­žičku košulju. Ako kanimo prikriti ki-ta nedostatak, ona do­bro izgleda, ar stvara jednu kontinuiranu liniju. Kombinirana s remenom, će nam odlično stati.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Zvoni, šurle i filiri

Ne more se zasititi glad voj­ske na metale. A u Prvom svit­skom boju se je igralo i na premorenje drugoga, ne­prijatelja. U pitanju je bilo, gdo će duglje izdržati svojimi rezervi na svakom polju. Išlo je za ljudske živote ki su se čudakrat besmisleno žrtvovali, za životinje, tegleće blago, konje, vole i krave, na iščrpljenje životnih rezervov, prehrane, opskrbljenja ali is­totako i za sirovne materijale za bojne svrhe. Boj ima svo­ju nemilosrdno strašnu logiku i nije popadljiv s mirovni­mi sredstvi i mišlje­njem u preobiljnom, toplom sv­akidaš­njem rasprudnom životu.

 

I metalne rezerve Centralnih sil su bile krajem 1915. ljeta pri kraju. Stanovničtvo se je uz raznorazlične druge mjere pr­o­silo i za prikupljanje svakovrs­nih metalov, lonac, kotlov, st­a­rih plugov, branov, lancev, i dr.

Krešimir Dabo novi ravnatelj Ansambla narodnih plesov i pjesam Hrvatske LADO

ZAGREB — Po tri iznimno uspješni mandati Ivane Lušić, na mjestu vršitelja dužnosti rav­natelja LADA, jedinoga profesi­onalnoga nacionalnoga folklornoga ansambla, Ministarstvo kulture imenovalo je Krešimi­ra Dabu ki je poslidnjih pet ljet peljao Službu za odnose s javnošću i marketing u LADU. Novinar i ko­munikolog, Krešimir Dabo je pred LADOM iskustvo sticao u nekoliko televizijskih redakcijov i odjelov za odnose s javnoš­ću. Najmladji ravnatelj u povijesti Ansa­m­bla istaknuo je kako ga čeka iznimno odgovoran posao i da će LADO nastaviti pe­ljati u smiru uspješnoga očuvanja i pre­d­stavljanja hrvatske tradicijske kulture u domovini i svitu tr realizirati nove projekte kimi će se Ansambl dodatno pozicionirati kao jedan od najznačajnijih brendov u hrvatskoj kulturi.

Tagovi: 

Mirna Jukić veleposlanica Hrvatskih svitskih igar

BEČ — O 21. do 26. junija u Zagrebu ćedu održati Hrvat­ske svitske igre. Cilj je ove športske priredbe, da se sastaju ro­djeni odnosno iseljeni Hrvati iz cijeloga svita, da bi se naticali u dotičnoj vrsti športa. Svaki športaš se natica za tu zemlju čiji je državljan kako je izjavi­la veleposlanica ovih Hrvatskih svitskih igar, poznata austrijska pli­va­či­ca s hrvatskimi korijeni, Mirna Jukić, iz Austrije će sudjelovati već od 100 šport­a­šev iz mno­g­o­brojnih športov (nogomet, rukomet, te­nis i dr.). Do sada su o­vakove igre piredili jur 2006 i 2010. lje­ta. Orga­nizacijski odbor HSI-a produ­žio je rok za HSI i prijave zbog velike za­in­teresiranosti do 1. junija ovoga ljeta Željko Ba­ta­rilo, ravnatelj HSI obratio se je HKD-u u Gra­diš­­­ću kako bi na ovoljet­ni Igra tribali biti zastupljeniji, i „Gradišćanski Hrvati kao pravi primjeri vrloga i profesionalnoga odnosa i pravi čuvari hrvatskih vridnot“.