1. Kultinarijum u Novom Selu — povodom slavlja 20 ljet Hatsko kolo

Folklorna grupa Hatsko ko­lo ljetos na nekoliko terminov svečuje 20. obljetnice uteme­ljenja ovoga folklornoga dru­štva u Novom Selu na Hati. Subotu, 5. julija odgovorni  su pozvali na prvi kultinarijum i kinovečer. Priredbu su održali pod vedrim nebom u farskom vrtu. Za ovu priliku su priredili pet različnih tradicionalnih hrvatskih jilišev.
Pod peljanjem šef-kuharice Relike Ambruš su nudili fržonovu supu sa šćipanci a nadalje žgance s ugorkovom salatom,

Ante Pletikosić med dobitniki Medjunarodnoga tamburaškoga naticanja u Beču

BEČ — Pri medjunarodnom muzičkom naticanju 6. i 7. ju­nija na Franz Schubert konzervatoriju za muziku u muzi­čkoj školi u bečkoj Neuwald­egger Straße 1 se je u predme­tu tambura naticao uz ostale i Ante Pletikosić, zborovodja brojnih tamburaških sastavov i zborov širom Gradišća. Uz ostalo Ante Pletikosić vježba  Poljance u Vulkaprodrštofu, je angažiran jur duga ljeta u južnogradišćanskoj Vlahiji s tamburaškim sastavom u Bandolu. Ali A. Pletikosić pelja i jedinu pravu klapu Gradišća Vrime u Vulkaprodrštofu, s kom je nastupio nedavno u Žrnovnici i u Splitu na Peristilu.

 

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Kaos na koncu boja

Rečenica izvješćaja švicarskoga poslanika C. D. Bo­u­rcarda u Beču o stanju Austro-Ugarske monarhije 31. oktobra 1918. daje točnu di­jagnozu: In der gewesenen Doppelmonarchie herrscht das Chaos, a po sebi je to pri­kazanje bilo još blaže nego što je bilo. Jur pri koncu d­u­goga, šuljajućega razvitka je 15. oktobra 1918. cesar i kralj Karlo izdao Manifest svojim narodom koga Wilson u svojem odgovoru 20. oktobra već nije mogao pri­hvatiti na osnovi 14. punktov iz 1917., ar se je medtim čisto prominila politička situacija. Slavi monarhije: Po­ljaki, Ruteni, Čehi, Slovaki, Srbi, Bošnjaki, Hercegovci, Hrvati i Sloveni već nisu kanili ostati u dvojnoj monarhiji.

Skupina srodnih zanimanj odgojiteljic

ŽELJEZNO — Skupina srod­nih zanimanj pedagogic u čuvarnica i obdanišći (Bbkh, Be­rufsgruppe burgenländischer Kindergarten- und Hortpädago­gInnen) u elementarni ča do  sekundarnih obrazovnih usta­nov, u Gradišću od 1987. ljeta djeluje kao općekorisno, nadstranačko, i nadkonfesionalno društvo. S ovim ljetom početo imaju novo predsjedničtvo. Predsjednica odbora je Tamara Ribarić iz Fileža a nje zamje­nica Tamara Falb. Obadvi su se osobno predstavile kod ze­malj­ske refe­rentice za čuvarni­ce, zem. savj. mr. Michaele Re­šetar i su razgovarale s njom o podvaranju dice u Gradišću.

 

Tagovi: 

Kako biti kraljica stila prem vrućine

Asimetrične halje, dužičke, lepršave suknje i laki rupci su dio one mode, ku ovo ljeto moramo uključiti u svoju garderobu, da budemo u trendu. Kvalitetni materijali kotno čista svila, pamuk i platno su u vrućini najbolji. Zbog vrućine je d­o­bro čuvati se škurih farbov kot i uske prateži.

 

Dužičke, šare, ženstvene halje ili onakove u jednoj farbi su jedan od glavnih modnih adutov ove sezone. I črljena ha­lja je ovoga ljeta popularna. Moremo se nagledati ljetos i havajskih m­o­tivov. Uz lake ljetne ha­lje se kombiniraju blezeri ili džins jakne. Halje asimetričnoga kroja od fajnih materijalov, svile i šifona, su šik. Jednostavne su i ženstvene. Asimetričnost im garantira zanimljivost i ekstravaganciju. One djeluju zavod­ljivo, ar kažu noge ili naglašavaju neki drugi dio tijela. Takove halje su sofisticirane, ar nisu standardne. Per­fektne su za večernji izlazak i su ove sezone veliki hit.

Tagovi: 

Ste znali? - Nešto o anesteziologiji

Jur su Inke olakšavali boli pa­cijentu za vrime operacije tim da je šaman žvakao lišće kokaina i prožvakani sadržaj pljuvao u ranu ka se je operirala. Ipak se je anesteziologija počela razvijati kot struka stoprv sredinom 19. stoljeća, i to otkrićem inhalacijskih anestetikov. Poznato je da je smrtnost pri operaciji bila prilično visoka zbog neste­ril­nih uvjetov i riskantne anestezije. Anesteziolog je htio pacijentu pokrivati obraz rupcem, ki je bio namočen u kloroformu ili eteru.

Tagovi: 

O Prvom svitskom boju: Financiranje boja

Nije samo junačku krv i mar­ljivost žen potribovala i zlo­rabila država u bojnom vrimenu, nego istotako i materijalno bogatstvo svojih stanovnikov. Poznata je krilatica Raimonda Montecuccoli­ja, ki je od svojega bojnoga gospodara potribovao: za boj tribamo pinez, pinez pak još jednoč pinez! A država je kod planiranja budžeta i na početku 1914. ljeta mislila na mirna nutarzimanja i van­davanja. A boj je rashitio sva­ko normalno gospodarenje pinezi. Ada država si je morala kade priskrbiti pinez. Tako je apelirala za vrime boja na patriotsku pripravnost svojih podanikov i prosila mirnim putem i blagim pritiskom na posudjenje pi­nez od svojih državljanov. Svi su došli na red, nikoga nije poštedila državna mašinerija.