Karikatura 17.10.2014.
pet, 17/10/2014 - 12:05P. Palković
P. Palković
Gradišćanskohrvatski jezik pripadnikom manjine ne nudi šanse za ekonomski napredak. Zato ga oni kumaj još tradiraju iz generacije u generaciju. Ne postoju djelatna mjesta, za ka je potribno jezično znanje ili za ka je propisano hasnovanje jezika.
U regionalnoj povijesti se gradišćanski Hrvati pretežno prikazuju kao nepoljuljani pristaše ugarskih interesov i prišiju im se nadimki: staromodni, zastarani, konzervativni, … Zvana toga se i postulira da nisu imali zanimanja za svoju narodnost, ka bi skupavisila s jezikom i kulturom. Medjutim danas vidimo, da bi se ta gledanja morala svakako na novič ispitati i točnije formulirati i tako se približiti povijesnoj istini bez škiljenja na vladajuću austrijsku ili ugarsku stranu, jedino s gledišća narodnih interesov u igri ugarskoga, nimškoga ali i hrvatskoga (jugoslavskoga) nacionalizma. Ovde se ne more dati podrobnija analiza tih pitanj ali potaknuti na razmišljanje. Jedno takovo pitanje je i pitanje, ke hrvatske grupacije su bile za Austriju i u prvom redu zač?
Zemaljski zastupnik Leo Radaković kljetu pri zemaljski izbori već neće kandidirati pri Zemaljski sabor. To je nazvistio pri sjednici Gradišćanskoga saveza općin, čiji je predsjednik od 2003. ljeta. Načelnik Pinkovca se kani u budućnosti još već angažirati za općinske posle. Uz ostalo potribuje fond za izjednačenje za financijsko slabe općine. 2008. ljeta su općine investirale 140 milijuni eurov u komunalne projekte, lani je to bilo 80 milijuni eurov. Glavni uzrok je, da socijalna pomoć i podvaranje dice stoju sve već pinez, je izjavio L. Radaković.
Gradišćanskohrvatski jezik je ugrožen. To veli Unesco, Organizacija Ujedinjenih narodov za obrazovanje, znanost i kulturu. Zač je neki jezik ugrožen, ako postoju internacionalni dokumenti, ki čuvaju jezične manjine širom svita?
Nažalost su to zvećega takozvani soft law instrumenti, konvencije, ke za ugovorne stranke nisu obavezne i tako one ne moru prepričiti izumiranje jezikov. Uz to su jezična prava formulirana kot individualna prava, ča znači da se nijedan ne triba priznati manjinskoj kulturi. A ipak svaka kultura komunicira! I tako je jezik kolektivno dobro i more preživiti samo u socijalnoj interakciji, onda kad komuniciramo. Zato država ima dužnost favorizirati kolektivna jezična prava i zanemariti subjektivna prava pojedinca.
Biblija je najproširenija i najčitanija knjiga človičanstva. Nju kršćani držu za svoju svetu knjigu. Rič biblos dohadja iz grčkoga jezika, u našem jeziku biblija znači po sebi knjiga, to je Sveto pismo, nadahnuto od Boga. Zapravo je zbirka knjig i dili se u Stari i Novi Testament. Rič testament dohadja iz latinskoga jezika i znači očitovanje zadnje volje za naslijednike. U ti knjiga Bog govori ljudem, očituje, otkriva človičanstvu, to je rič božja.
Svečana dodjela nagradov za najuspješnije ansamble 44. Varaždinskih baroknih večeri održao se je 30. septembra u gradskoj vijećnici. Festivalski žiri su ovo ljeto činili muzikologinja i predsjednica žirija dr. sc. Zdenka Weber, tr profesori varaždinske Glazbene škole Dada Ruža, Nataša Maričić i Predrag Šantek ki su odlučili o dobitniki nagradov Jurici Muraiu i Ivanu Lukačiću, kim su one bile uručene na ov dan.