Politika

Kultura

Školstvo, znanost i jezik

Kakov jezik je govorniku potriban, da more komunicirati?

ned, 14/12/2014 - 18:36

Človik more komunicirati pozitivno i negativno, kad hasnuje odredjen jezik. Danas ćemo se baviti ko­mu­nikacijs­ki­mi karakteristikami.

 

Pravilnost jezika
Kad govornik pravilno govori, omogućuje komunikaciju. Kad on govori kot je prepisano i poštuje jezične nor­me, on signalizira pripadnost is­tomu jezičnomu kolektivu. Govornik, ki vlada standardnojezi­č­nom normom, svidoči o visokoj jezičnoj kulturi i izobrazbi.

Tagovi: 
Životni stil

Brat dr. Jandre Karall 80 ljetnik

ned, 14/12/2014 - 01:19

Rodjeni Velikoborištofac dr. Jandre Karall je 1958. ljeta zaredjen za duhovnika. Slu­žbovao je u Velikom Petar­štofu, Rohuncu, Štikapronu i Bandolu. Na Bečkom sve­u­čilišću je Jandre Karall napisao 1967. ljeta disertaciju o vjerskoj književnosti tada­šnjih zapadnougarskih i da­nas gradišćanskih Hrvatov do početka 19. stolj. Zna­n­stveno se je bavio i drugimi gradišćanskohrvatskimi temami i je redovito pisao vje­r­ske članke u Crikvenom gl­­asniku a piše i za Hrvat­ske novine. Danas u mirovini živi u južnogradišćan­skom Ketelju (Neumarkt im Tauchental).

 

Tagovi: 
Jubilari
Domaći glasi

O Prvom svitskom boju: Posljedice Prvoga boja

ned, 14/12/2014 - 01:12

Prvi svitski boj je preobrazio svit ali u prvom redu političku i društvenu kartu Europe. Ako pomislimo samo, da se je zrušilo Austrougarsko carstvo i kraljevina, da je nestalo cesarstvo Nim­ške, veliko Rusko i osmansko sul­tanstvo. Pogledamo kakove nove države, državice su nastale iz nekih onda nam nastojanja EU zajedničtva da­nas moraju nastati jako gingavim i jako sumljivim. Jer na ideji veličine skupnosti: rimsko-katoličansko cesar­stvo, Dunajska federacija, mala i velika antanta, više­gradska zajednica, sridnjo­europske regije, Alpe-Adrija regija itd., itd.

Tagovi: 
Povijesne Teme

Turizam: Hrvatsku je u deset miseci posjetilo već od milijun Austrijancev

čet, 11/12/2014 - 11:10

U Hrvatskoj je ljetos bilo 4,4 posto već austrijskih gostov nego lani u isto vrime  — napomenuo je direktor Hrvatske turističke agenci­je u Austriji Ranko Vlatković pri konferencije za turoper­a­tore i novinare u prostorija Hrvatskoga veleposlanstva u Beču istaknuvši kako pozi­tivnu hrvatsko-austrijsku bilancu krasi i 5.949.137 no­ćenj (povećanje od 3,3 po­sto u odnosu na 2013.). Vlat­­ković „Hrvatsku je u deset mjeseci posjetilo već od milijun Austrijancev. S ukupno 1.059.525 posjetov iz Austrije od januara do oktobra 2014. prvi je puta preskočena milijunska granica“, rekao je 3. decembra Ranko Vlatković na predstavljanju po­zi­tiv­ne turističke bilance ku Hrvatska ima s Austrijom.

Zač nije bilo dost proglasiti hrvatski jezik službenim jezikom?

pet, 05/12/2014 - 20:24

Učitelji, novinari i pisci se ne zgledaju na gradišćansko­hrvatski kodificirani jezik. Kodificiran je u Rječniki, Gramatiki i Pravopisu. Jezični savjetniki zvana jezičnoga ABC-a, ki postoji na web-stranici ZIGH-a (www.zigh.at) ne postoju. Iak­o recimo učitelji, novi­na­ri i pisci znaju za Gramatiku, se kumaj držu zakonov, ki su zapisani u Gramatiki. Kvalitetna izobrazba u jeziku fali. Zato jezični laiki ne vidu važnost i vridnost standardnoga jezi­ka i potriboću ko­rek­t­noga izražavanja.

Tagovi: 
Životni stil

O Prvom svitskom boju: Spomeniki na PSB

pet, 05/12/2014 - 19:50

Još za vrime boja su u neki naši seli počeli razmišljati k­­a­ko bi dostojno mogli po­sta­viti spominak na spale i nestale vojake iz boja. Spome­niki su se postavili u svakom selu po boju u obliku skulpture, kipa, relijefa, sp­o­men­plo­če, kapelice, križa s ime­ni, ka do danas nisu potpuna.

 

Znamo iz crtice našega kn­ji­ževnika Ignaca Horvata kakovim tužnim srcem, med pla­čom, su ljudi bili na otkrivanji takovih spomenikov: A vojak iz kamena je nek gledal preda se. Tužno, turobno kako ga je kipar izrizal. I kako je gledal i vidil pred sobom čredu premu­čenih zemaljskih ljudi, kot je gledal njihove razorane obraze, njihove klonjene glave, viseća ra­mena, njihove oči s kimi su gledali stakleno u maglenu budućnost i kot je spoznao njihove prevelike skrbi i boli, onda se je činilo, kotno kad bi se bilo njegovo otvrdnuto lice ganulo i zaškurilo od pomilovanja, nje­go­ve kamene prsi su se na hi­pac zdi­gnule i na oči mu je d­o­zvira­la jedna svitla suza, jedna vru­ća suza za — ŽIVE.

Tagovi: 
Povijesne Teme