Premda je polag spominjanja očividiocev-svidokov na kraju Drugoga svitskoga boja ubijen velik broj ugarskih Židovov kod Kreuzstadla u Rohuncu, njev masovni grob do danas nisu našli. Nedilju, 22. marca su otvorili stazu spominjanja na židovski život u Rohuncu, a u Novoj sridnjoj školi Rohunca su otvorili izložbu, za ku su školari istraživali prošlost općine.
Zeleni u Gradišću u ovi dani su u Borti predstavili kandidate za zemaljske izbore 31. maja o. lj. Letos su po prvi put zastupane sve četire narodne grupe na zemaljskoj listi Zelenih, dakle uz Nimce i Hrvati, Romi i Ugri. Za Hrvate u Gradišću je to Anita Malli, zemaljska tajnica Zelenih, Martin Horváth je prvi Rom, ki kandidira na zemaljskoj razini, a Maria Rácz pripada ugarskoj narodnoj grupi u Gradišću.
Tīm Stronach se je nedavno formirao i u Gradišću u toj političkoj stranki — ka je zastupana u Nacionalnom vijeću a ne u Gradišćanskom zemaljskom saboru — u najnovije igra važnu ulogi i Cindrofac Herbert Kliković. On je govorač Tīma Stronach za narodne grupe i se je prošli tajedan u otvorenom pismu obratio članom hrvatskoga Savjeta za narodnu grupu da se zalaže za publiciranje obnovljenoga molitvenika »Kruh nebeski«. Kako je izjavila Hrvatska redakcija ORF-a Gradišće, Kliković jasno i otvoreno kritizira, da jur već od 10 ljet savjetuju i raspravljaju o novom molitveniku, da su svi složni o važnosti projekta, ali da se ništ ne djela.
VELIKI BORIŠTOF (do Vazma) — Izložba u Galeriji rukotvorin i umjetnin Trudice Domnanović (čet.-sub. 10.00 -18.00) i po dogovoru tel. 02614/2294, 0664/ 4310550, Dolinski kraj 48.
P. Palković
Hasnovanje materinskoga jezika je ljudsko pravo i zakorenjeno u mnogi nacionalni i internacionalni deklaracija. Ali pravni znanstveniki se tužu, da pojam „manjina“ zbog komplicirane pravne materije u internacionalnom pogledu nije jasno definiran. Značenje riči „manjina“ se jednostavno pretpostavlja (prisp. Brunner 2001; Hofmann 2005).
Ovom prigodom obratit ćemo se jedino na djelovanje Jurja II. Draškovića u Šopronu ča se vezuje uz grad Šopron i vjerski život gradjanov. U Ugarskoj su naredbe Tridentskoga sabora sprovedene svega i trim biškupskim crikvenim županijam s lokalnim karakterom: Juraj Drašković, jedan od aktivnih sudionikov sabora — iako iz već aspektov bio je predstavnik opozicijskih gledišćev — po završetku šestnaestljetoga savjetovanja, u svojoj Jurskoj biškupskoj dijecezi 1579. obznanio je odredbe donesenih na Tridentskom saboru. U ostali biškupski dijeceza na njevo svečano proglašavanje nikada čak i nije stigao red. Isto tako, kao ni temeljni skūp normi Werbőczyjevoga Tripartituma (Hármaskönyv) ki je odredio život rane nove dobe Ugarske, shodno tim i odredbe Tridentskoga sabora primjenjene su u praksi, tako da ustvari one još i nisu proglašene.
