Kako uspješni moru biti volonteri pri širenju jezika?

Motivacija

Nije interesantno učiti se jezik prez hasni. Zato sociolingvist Jaroen Darquennes veli, da se školstvo mora uvezati „in eine regional verankerte aber sowohl lokal wie auch global operierende Wirtschaft“ (2012: 11). Podučavanje jezika je bi­lo uspješno, ako se je u­godalo govornike animirati za hasnovanje ma­njinskoga jezika i ako se je povećao broj govornikov manjinskoga jezika. Za­to država mora jezik širiti i alfabetizirati jezičnu zajednicu. Ljudi mora­ju biti motivirani za uč­nju manjins­koga jezika. Država svojoj manjini mora omogućiti hasnova­nje jezika od dičjih jaslic do sveučilišća. Jezično znanje se mora evaluirati, da bi se mogao objektivirati uspjeh. Prioritet mora imati kvalitet pod­učavanja i jezične kompetencije.

Tagovi: 

Obustavljen željeznički promet SLO-HR

Slovenski premijer Miro Ce­rar izrazio je žaljenje za „ra­dikalnim“ potezom Orbáno­ve vlade jer smatra da bi to moglo dopeljati do domino-efekta u susjednimi državami, ali uz upozorenje da bi i Slovenija mogla upeljati oš­trije mjere kontrole granice, pa i nje zatvaranje za mi­g­ra­n­te ako bi svoju dosadaš­nju politiku prema migrantom o­bustavila Nimška u ku želji dojti većina migrantov ki se sad kreću balkanskom rutom.

Nova hrvatska veleposlanica u Beču Vesna Cvjetković i nje prioriteti (1)

Uz predaju akreditiva nove hrvatske veleposlanice u Be­ču ddr. Vesne Cvjetković saveznomu predsjedniku Austrije dr. Heinzu Fischeru 7. oktobra u dvorana predsjedničke kancelarije u Hofburgu (Hrvatske novine su o tom pisale). Počnimo s najaktualnijom stvari: „Brojni hrvatski velikani studirali su i djelovali u Beču i u Austriji, ča je vidljivo iz obilježavanja 650. obljetnice Bečkoga sv­e­učilišća“ (Snježana He­rek, Večernjak).

Tagovi: 

…tvrd jezik… knjiga o i od Jurice Čenara (1.)

Ovde se, po mojoj ćuti, ne g­ovori o tvrdoći jezika nego o kruti okolnosti, jezičnopolitički, sociolingvistički odnosi med…, o životnoj situ­a­ciji unutar širjega i užega na­roda i ugroženoga kruga ne­kada svete obitelji. To nam bar sugerira tanki dio Najnovije pjesme Jurice Čenara u knjigi zagrebačkoga knji­ževnoga povjesničara i kriti­čnoga stručnjaka Ðure Vidmarovića »Jurica Čenar hrvatski pjesnik iz Gradišća«, Split 2015., str.127-202, (a knjiga ima 281 stranic).

 

Nije svakidašnja pojava, da ne velim da je velika izni­m­ka s mali odstupanji, da se po­kloni našemu gradišćanskohrvatskomu pjesniku, piscu kao dijelu hrvatske kulture temelji­ta pažnja po značenju, strukturnom karakteru i pjesničkoj ćutljivosti. Ravno to se je dogodilo nedavno ovom knjigo­m Ðure Vidmarovića o Jurici Če­naru. Teško je za sada odrediti doseg pjesam, u prvom redu ali analize, ar nimamo iskustva s takovim fenomenom. Zna­mo i doživljavamo, da se u matič­noj zemlji o svemu i svačemu pelja podrobna i oštra diskusija, načinja stvarna i ćutljiva analiza med kimi i mrazna na­padanja nisu velika rijetkost. Mi si toga ne moremo dopustiti, ar bi tim puhali vjetar na vjetrenjače naših „dobroželjiteljev“.

Tagovi: