Četira su ljeta tomu da je počelo Literarno i kulturno društvo Filež (LIKUD) organizirati izložbe likovne umjet­nosti, ku stvaraju nadareni, senzibilni i umjetničko kreativni ljudi na selu. Ti ljudi su dijelom profesionalni umjetniki, ali većim dijelom imaju različna zvanja (posluju u obrtu i trgovini, kao tehničari, vračitelji, menedžari itd.), a uza to imaju veliku strast i ljubav za umjetnost. Našao se je za to naziv UMJETNOST NA SELU, za razliku od etablirane umjetnosti u „gradski umjetnički scena“. Do sada je LIKUD izlagao u domaći prostorija u Filežu, ali je lje­tos došao prvi poziv da bi do­šli u inozemstvo i velegrad. Funkcionari ugarskih Hrvatov su pozvali umjetnike iz Fileža i Gerištofa da svoja djela po konceptu LIKUD-a pokažu u Budimpešti, u glav­nom gradu Ugarske.

 

BUDIMPEŠTA — Četvrtak, 16. oktobra je institucija CROATICA u centru Budimpešte sta­la u znaku gradišćanskih Hrvatov iz Austrije. Likovni umjetniki iz Fileža i Gerištofa su u veliki i lipi dvorana imali pa­žnje vridnu vernisažu s prijemom. Med mnogobrojnimi gos­ti iz Ugarske, Austrije i Hr­vatske došli su i visoki diplomati, isto tako i predstavniki ugarske državne administracije. Da sve bude po kvaliteti, je vernisaži dao glazbeni okvir sve popularniji FTM-trio iz Gra­dišća, u kom svira bubnjar i likovnjak Franjo Kröpfl.

 

Direktor CROATICE Csaba Horvat je u pozdravnom govoru pokazao na otvorenost i široku djelatnost ovoga non-profit-poduzeća. Potom je pred­sjednik LIKUD-a Franjo Palković publiki predstavio pojedine umjetnike, glavne ljude ovoga dana, i je upoznao goste s filo­zofijom LIKUD-a u pogledu na „umjetnost na selu“. Med dru­gim, kako je potribno ovim kreativnim ljudem dati platformu i mogućnost pokazati svoje umjetnine. Isto da je potribno podignuti likovnu um­jetnost na isti stepen u narodnoj kulturi gradišćanskih Hrvatov, kade je do sada zapa­že­na samo književnost i narodna glazba i folklor, ali fali likovna umjetnost. U Gradišću, tako Palković, da imamo jur davno veći broj umjetnikov ki si za­služuju ravnopravno i zapaženo mjesto kao dio narodne kulture.  

 

Inicijator ove izložbe, dr. Mijo Karagić, potvrdio je da se mora djelati na boljoj afirmaciji likovne umjetnosti u hrvatski manjina i u Austriji i u Ugarskoj. Zato se raduje pre­zentaciji umjetnikov pred ovom širjom publikom — i neka slijedu još mnogi ovakovi susreti. Karagić vidi šanse u novi europski prilika. Narodnim ma­njinam je sada moguće bez strogih državnih granic i političko-administrativnih barije­rov bolje koristiti mogućnosti sudjelovanja, osobito na kulturnom i prosvjetnom polju. Dr. Karagić je čestitao izlaga­čem i organizatorom — i na koncu je otvorio izložbu.

 

Još pred otvaranjem su velepo­s­laniki u Bu­dimpe­šti, dr. Waldner kao predstav­nik Repub­li­ke A­ustrije i dr. Gordan Grlić-Radman kao predstavnik Repub­like Hrvatske, u svoji govori izrazili umjetnikom i LIKUD-u svoje priznanje. Sp­o­menuli su važnu ulogu umjetnosti za človičji život i kulturu i za do­bre medjudržavne od­nose, a ne na zadnje za osobno zadovoljstvo samih umjetnikov. 

 

Publika je velikim zanima­njem rezgledala šarolika djela umjetnikov, sedmerih iz File­ža i trih iz Gerištofa, u različni tehnika. Spominjamo umjetni­ke u alfabetskom redoslijedu: Danica Farkas (nje težišće je naivno slikarstvo), Anica Koš­ćan (keramika), Štefan Kuzmić (fotografija), Franjo Krö­pfl (slikarstvo, apstrakcije), Pe­tar Palković (slikarstvo, grafika, karikatura), Herbert Paulič (a­pstraktno slikarstvo), Mihael Schreiber (slikarstvo), Romana Schweiger (apstraktno slikarstvo, crteži), Alfred Vörös (slikarstvo, keramika) i Edit Zöhrer (apstrakcije iz otpadkov).

 

Izložba u Croatici u Pešti, na adresi Nagymező utca 68,  ostaje otvorena tri tajedne, do 6. novembra (uvijek od pandiljka do četvrtka, 10.00 do 16.00).

 

Kako se čulo, izražene su u razgovori oko vernisaže ideje za proširenje hrvatske kulturne izmjene i sudjelovanja prik austrijsko-ugarske granice. Na primjer ponuda za još jednu izložbu umjetnikov oko LIKUD-a (na Blatnom jezeru) kao i plan za jednu literarnu prired­bu s hrvatskimi autori iz Uga­r­ske (2015. ljeta u Filežu).

(Franjo Palković)

Slike