„…s veseljem, ponosom i zadovoljstvom!“

prilikom prezentacije knjige karikaturov »Norištof/Narrendorf« u Orf-studiju u Željeznu, četvrtak, 25. juni 2015.

Nova dvojezična knjiga »Norištof/Narrendorf« je velika rijetkost. Hrvatske karikature vračitelja i umjetnika Petra Palkovića, publicirane u Hrvatski novina, su mala povijest zadnjih 22-ih ljet (1993.-2015.). Palković crta špičastim, ali i ljubeznim perom mnoge kuriozitete i protivričja našega života, ke fokusira u Norištofu, kade-tade u Gradišću. Onde je sve moguće, ar onde je pupak svita…

 

Das neue zweisprachige Buch »Norištof/Narrendorf« hat Seltenheitswert. Kroatische Karikaturen des Arztes und Zeichners Peter Palkovits aus der kroatischen Wochenzeitung Hrvatske novine, mit deutschen Untertiteln, aus 22 Jahren (1993 - 2015). Er karikiert mit spitzer, aber auch liebevoller Feder viele Kuriositäten und Widersprüche unserer Lebenswelt. Sie sind in Narrendorf fokussiert, einem virtuellen Dorf, irgendwo im Burgenland, wo alles möglich ist. Dort ist angeblich der Nabel der Welt.

 

Stručna, posebno stvorena redakcija je izabrala iz 900 crtežev najboljih 300: Antonel Pranjić, Feliks Miletić i Petar Schweiger. Četvrti kurator je bio karikaturist sām. Franjo Palković je preuzeo zadaću da koordinira djelo odbora i operativne korake, početo od nacrta do tiskanja knjige. Joseph Hartmann i Anto Nadj su napisali stručne ocjene karikaturov. Rezultat držite u ruka. Za layout odgovara Kristijan Karall.

 

Kako piše Fanjo Palković „Gradišćanski Hrvati u Austriji ćedu hrvatske karikature Petra Palkovića najbolje razumiti. I Hrvati u susjedni zemlja, u Ugarskoj, Slovačkoj i Českoj pak interesirana publika u Hrvatskoj je more uživati.“

 

Ovo je ujedno i manjinsko- i društvenopolitička poruka, s kom bi se tribali svi složiti, kim nam je u interesu Hrvatstvo na ovi područji.

 

Kako u svojem predgovoru piše Franjo Palković, spiritus movens a ne na zadnje i jaki motor i uvjereni borac za ovu knjigu, „…Knjiga je i za sve zainteresirane nimškogovoreće Austrijance, za ke pod svakom karikaturom bilježimo nimške komentare. Mislimo, da austrijanska publika ovom knjigom ima zgodnu i šalnu mogućnost upoznati nas Gradišćanske Hrvate kao osebujne sugradjane, ki na ovoj zemlji živu jur skoro 500 ljet dugo.“

 

„…Zielgruppe sind in erster Linie die Burgenlandkroaten sowie das interessierte Publikum in Kroatien. Insbesondere ist das Buch auch für alle interessierten deutschsprachigen ÖsterreicherInnen erstellt worden. Zum besseren Verständnis ist jede Karikatur mit deutschen Kommentaren versehen worden. Wir sind der Meinung, dass hiermit eine passende und humorvolle Gelegenheit besteht, die Burgenlandkroaten, die seit fast 500 Jahren zu diesem Land gehören, als besondere Mitbürger kennen zu lernen.“

 

Naravno, već čega ide i laglje, tečnije ako za nekim stoji dobrohotni sprohodnik, mentor i potpornik — kako u ovom slučaju s ocem i sinom Palkovićem, ki obadva brižno i pažljivo pratu dogadjanja unutar nas Hrvatov samih. U tom su uzor, dobra pelda mnogim drugim, bi zbog njevih funkcijov tribali pomalo brižljivije i ozbiljnije pratiti ča se dogadja dobroga i zloga med nami.

 

Wenn ein wohlwollender Vater seinen talentierten Sohn gebührend unterstützt und ihm des öfteren auch zündende Ideen gibt — nicht zuletzt auch deswegen, weil beide das gesellschaftliche und politische Geschehen auch in der Hrvatske novine verfolgen — kann das vorläufige Endprodukt dieser Zusammenarbeit auch so sein, wie wir es im Buch und mit diesem Buch erfahren dürfen.

Da je karikatura dospila i u naše novine, svidoči o razvitku našega hrvatskoga novinarstva. Pred tim nismo imali vlašćega karikaturista, a nismo se ni ufali karikirati „svoje“. Najkašnje s Petrom Palkovićem se moremo podičiti tim, da imamo suvrimene, moderne novine. Karikature sredstvi grafike omogućuju oštro poentiran prikaz društvenih, političkih, a ponekad i privatnih ili opće ljudskih temov, jer karikatura je posljedica liberalnih strujanj i daljnjega razvitka novinarstva. Ako se pak koč-toč moremo smišiti ili još i smijati o sebi, to svidoči o svisti, samopouzdanosti, a na kraju i o jakosti.

 

Aktualni dogadjaji, atentati na francuski satirički magazin, Charlie Hebdo, kada su vjerski fundamentalisti ubili jedanaest članov redakcije, zvećega crtače i karikaturiste, nam kažu da sloboda karikature mora prestati onde, kade se narušuje sloboda karikiranoga. Ipak se karikaturi mora dati ona sloboda, da more prezentirati poentirano i pretirano i bolne točke društva, i da nije reducirana samo na zabavu. Čitalačka publika u vezi s karikaturom mora nastati tolerantnija i se ne triba veljek zbantovati. Manjine su čudakrat ćutljivije, tankoćutnije nego većina. Ipak se manjinsko novinarstvo mora miriti po kriteriji i pravili žurnalizma kot i novinstvo većine. Zato je važno i dobro, da i Hrvatske novine publiciraju karikature i da imaju vlašćega karikaturista. To je jasan znak za to, da se u karikaturi uzimamo ozbiljno, da reflektiramo o sebi i da ne reagiramo samo na pohvale nego da prihvaćamo i kritiku.

 

Was und wo ist Norištof? Ein »gallisches« Dorf oder das von Don Camillo und Peppone regierte Nest Boscaccio? Jospeh Hartmann gibt uns seine Antwort:

„Norištof ist ein liabes Kaff im Mittelburgenland, das sich für den Bauchnabel der Welt hält. PP zeichnet seine Bewohner mit hartem Bleistift, jedoch niemals grob. Dass sich einzelne porträtierte Honoratioren Norištofs dennoch manchmal beleidigt fühlen, statt ihren Grant über den frechen Zeichner mit einem Lachen zu kaschieren, ist ihrer eigenen Eingeschränktheit, Gefangenheit in der Suppe des eigenen Tellers und Humorlosigkeit zuzuschreiben, niemals in einer brutalen Bös­artigkeit der Karikatur begründet. PP ist nie aggressiv, untergriffig oder gemein, er zeichnet mit feiner und zarter Feder. Er liebt alle Bewohner von Norištof trotz ihrer Fehler, auch die korrupten und eitlen. Die Figuren aus Norištof sind überraschend modern und konservativ, schräg und gerade zugleich, meistens verkörpern ein paar »private« Personen auf einer typisch shakespearschen Nebenbühne die Disproportion unserer Gesellschaft mit einer galanten Akrobatik aus Dummheit und Egoismus. Entscheidungsträger ebm, die unermüdlich etwas bewegen wollen, meistens sich selbst und dabei wieder nur Zerrbildern ihrer Stupidität begegnen.“

Ali ča je zapravo karikatura?

Evo, slušajmo ča o tim piše Anto Nadj u ovoj knjigi:

„Karikatura je likovna vrsta koja ima nešto kompleksniji oblik komunikacije budući da omogućava skidanje površinskih slojeva s lica ili radnji te na vidjelo dolazi dublji, često skriveni smisao određenog fenomena koji personificira karikirana osoba ili društvo. U »crtanom vicu« bivao je istaknut tekstualni dio u kojem crtež nije imao svoj (dovoljno važan) prostor. Nešto drugačije je bilo s »portretnom karikaturom« koja se s naglaskom bavi pojedincem budući da je cilj psihološka studija koja za polazište uzima prenaglašavanje portretnih crta lica. Jedan drugi način nalazimo u »situacijskoj karikaturi«.“

 

Nadj konstatira sljedeća tematska područja u Petrovi karikatura: Teme iz Gradišća, manjinska prava, aktivnosti hrvatskih društav, teme Ex-Yu i Hrvatska, vjera i Crikva, ličnosti, svakidašnjica, školstvo, zdravlje i ekologija, šport, umjetnost i glazba, širom barom. Toni Nadj gleda i u budućnost kada piše o »perspektiva bojom«, jer je boja nanesena direktno iz tube, nesmiješana. Kada se možda jednom ipak slobodno razlije, svojim će žarom u svim dubinama i nijansama zasigurno još više obogatiti i začarati sve kvalitetniji Palkovićev crtež.“

 

Kanim pokazati još na mali detalj, ki je za Hrvatske novine itetako važan. Veliki karikaturist Petar Palković je svojega starijega brata ali puno manjega po pozornosti, Piloradića, prihvatio — ako ne kao kolegu, onda ipak kao srodnoga u duhu, suputnika u pokazivanju na bolne točke ili jednostavno i kao humorom nadahnutoga sugradjana Norištofa iliti virtualnoga sela, u kom obitavaju svi gradišćanski Hrvati.

 

Mittlerweile haben wir auch schon ein „Karikatur in der Karikatur“. Es werden bereits Wetten abgeschlossen darüber, ob und wie weit der Mut der Verantwortlichen in der Hrvatske novine ginge, wenn es um heikle Themen geht. Jene, die aus, irgenwelchen Gründen auch immer mangelnden, Mut sahen oder gerne sähen, haben die Wette bis jetzt verloren! :-)

 

Den Wunsch nach einer regelmäßige Karikatur in der Hrvatske novine hegte ich schon seit meinem „Amtsantritt“ als Chefredaktuer diese kroatischen Wochenzeitung Ende 1983. (Diese Zeitung erscheint übrigens bereits seit 1910). Es gab auch immer wieder, eigentlich regelmäßig, Cartoons i unserer Zeitung. Aber jemand muss auch das Talent dazu besitzen, unsere Themen zu erfassen, den Nagel auf den Kopf zu treffen und schließlich imstande sein, klar und deutlich seinen Schriftzug pointiert auf Papier zu setzen.

 

Osvidočite se sami u Hrvatski novina i u ovoj knjigi. Petar Palković to zvanaredno dobro zna. Ne tajim veselje, osobno zadovoljstvo, kanim naglasiti da se ponosim tim, da je ova knjiga Petra Palkovića objelodanjena, i da je tako nastala kakova je. Čestitam tebi, Petre, Tebi Kristijan Karall i Tebi Franjo i svim vašim suradnikom i onim ki su kumovali. Odličan je ovo produkt, s kim i zbog čega ćemo se još dugo gizditi i veseliti!

 

Petar Tyran

 

Kategorije