25 ljet sad tomu, da se je umirio spor, da se zravnala svadja med Italijom u Austrijom zbog Južnoga Tirola. To je bio povod da su se u Austrijskom parlamentu, Nacionalnom vijeću spomenuli toga povijesnoga dogadjaja, ki je opet uglavnom nornalizirao odnose med Italijom i Austrijom i med dvimi Tiroli, sjevernim (A) i južnim (I). Ta prisilna podjela je po raspadu monarhije i po teškoj kaštigi Austrije sa strane saveznikov, dakle dobitnikov I. svitskoga boja, naložen Austriji.
To ima naravno i veze s Hrvati u Gradišću. Prvič je današnja najmladja savezna zemlja Austrije kao velik dio Nimške zapad. Ugarske 1921. pripojen Austriji, ča Ugri nikada nisu pozabili i nećedu — premda u ovoj vezi nije došlo do takovih svadjov i napetosti kao med Italijom i Austrijom. Činjenica je, da je Austrija obrambena sila — do danas nismo našli bolji prijevod nimške riči Schutzmacht — za Nimce u J. Tirolu. Znajuć da na hrvatskom obrambena ili zašćitna sila vojna terminologija, mnogi po raspadu Sfrj i osamostaljenju u Republiki Hrvatskoj ništ ili malo su znali početi s ovim medjunarodnopravnim pojmom. Ne samo da odgovorni u Hrvatskoj nisu imali interesa si pokvariti odnose s Austrijom tim da bi iz sukcesije Sfrj-a preuzmu funkciju obrambene sile za gradišćanske Hrvate, nego su se i mnogi, med njimi i vrhovni hrvatski diplomati u Austriji „potpiknuli“ prik ovoga izraza i reagirali po smislu ovako „valjda ne mislite da ćemo mi zbog vas vojno intervenirati u Austriji…“ — kakov „namjerni“ nesporazum!
Sjednica Nacionalnoga vijeća je jasno pokazala i pred vrhovnimi posmatrači iz Južnoga Tirola, da u Austriji postoji sporazum, konsenz svih parlamentarnih stranak, da Austrija mora i nadalje biti obrambena sila za J. Tirol — iako ne mali broj talijanskih političarov argumentira „…J. Tirol je jur 100 ljet kod Italije, tim Nimci već nimaju pravo da budu manjina…“. Austrija neće dati J. Tirol jer, kako je rekao Reinhold Lopatka (VP) „J. Tirol je stvar srca“. A Hermann Gahr (VP) jedan od potpisnikov Pomirenja spora je naglasio da „J. Tirol je uzorni primjer o obrambi manjin ali zato je potriban konsenz svih u Austrijskom parlametu. Ali ni SP o J. Tirolu drugačije ne misli, jer je rekao Andreas Schieder da „odluke o podjeli Europe u St. Germainu po 1918. je bila kriva, a Austrija kao obrambena sila triba na uvijek ostati“. U vezi s tim niti ne čudi da H.C. Strache (FP) želji „opet zajedničtvo zemlje Tirola a Nimci u J. Tirolu nikada nećedu odustati od svojega prava na samoodredjenje. Strache je i za dvojno državljanstvo Južnotirolcev. E glej…
A ča to kaže u pogledu na manjine u Austriji? Nimaju zagovornike u Parlamentu jer nimaju političke sile iza sebe!