Petar Tyran

25 ljet sad tomu, da se je umirio spor, da se zravnala svadja med Italijom u Austrijom zbog J­u­žnoga Tirola. To je bio po­vod da su se u Austrijskom parla­mentu, Nacionalnom vijeću spomenuli toga povijesnoga dogadjaja, ki je opet uglavnom nornalizirao odnose med Ita­lijom i Austrijom i med dvimi Tiroli, sjevernim (A) i južnim (I). Ta prisilna podjela je po raspadu monarhije i po teškoj kaštigi Austrije sa strane sa­veznikov, dakle dobitnikov I. svitskoga boja, naložen Austriji.

To ima naravno i veze s Hrvati u Gradišću. Prvič je današnja najmladja savezna zemlja Austrije kao velik dio Nimške zapad. Ugarske 1921. pripojen Austriji, ča Ugri nikada nisu pozabili i nećedu — premda u ovoj vezi nije do­šlo do takovih svadjov i nape­tosti kao med Italijom i Austrijom. Činjenica je, da je Au­strija obrambena sila — do danas nismo našli bolji prije­vod nimške riči Schutzmacht — za Nimce u J. Tirolu. Znajuć da na hrvatskom obrambena ili zašćitna sila vojna te­rminologija, mnogi po raspadu Sfrj i osamostaljenju u Republiki Hrvatskoj ništ ili malo su znali početi s ovim medjunarodnopravnim pojmom. Ne samo da odgovorni u Hrvatskoj nisu imali inter­esa si pokvariti odnose s Au­strijom tim da bi iz sukcesije Sfrj-a preuzmu funkciju obrambene sile za gradišćan­ske Hrvate, nego su se i mn­o­gi, med njimi i vrhovni hrvat­ski diplomati u Austriji „pot­pik­nuli“ prik ovoga izraza i reagirali po smislu ova­ko „va­lj­da ne mislite da će­mo mi zbog vas vojno intervenirati u Austriji…“ — ka­kov „na­mjerni“ nesporazum!

Sjednica Nacionalnoga vi­jeća je jasno pokazala i pred vrhovnimi posmatrači iz Južnoga Tirola, da u Austriji po­stoji sporazum, konsenz svih parlamentarnih stranak, da Austrija mora i nadalje biti obrambena sila za J. Tirol — iako ne mali broj talijanskih političarov argumentira „…J. Tirol je jur 100 ljet kod Italije, tim Nimci već nimaju pr­a­vo da budu manjina…“. Austrija neće dati J. Tirol jer, ka­ko je rekao Reinhold Lopatka (VP) „J. Tirol je stvar sr­ca“. A Hermann Gahr (VP) jedan od potpisnikov Pomi­renja spora je naglasio da „J. Tirol je uzorni primjer o obrambi manjin ali zato je potriban konsenz svih u Austrij­skom parlametu. Ali ni SP o J. Tirolu drugačije ne misli, jer je rekao Andreas Schieder da „odluke o podjeli Europe u St. Germainu po 1918. je bila kriva, a Austrija kao obrambena sila triba na uvijek ostati“. U vezi s tim niti ne čudi da H.C. Strache (FP) želji „opet zajedničtvo zemlje Tirola a Nimci u J. Tirolu nikada nećedu odustati od svojega prava na samood­re­dje­nje. Strache je i za dvojno dr­žavljanstvo Južnotirolcev. E glej…

A ča to kaže u pogledu na manjine u Austriji? Nimaju zagovornike u Parlamentu jer nimaju političke sile iza sebe!

Kategorije