Kristina Grafl gaji, njeguje svoje kulturno stablo, ko nosi jako obilati sād. U ljeta dugom djelovanju ona se je razvila u mnogostranu stvarateljicu umjetnosti i kulture u Gradišću. Po izobrazbi za dizajnericu štofa apsolvirala je studij pri profesorici Emy Hudecek u Beču i je stvarala u struka slikarstvo i grafika. Nje umjetnička djela obuhvaćaju uljene slike, akvarele, mišovitu tehniku i grafička djela, a vrsna je i u stvaranju ilustracijov za knjige isto kao i dičjih knjig. Kristina Grafl je danas istaknuta i poznata ženska stvarateljica umjetnosti u Gradišću, ka djeluje na područji slikarstva, grafike i s težišćem lirike na nimškom i hrvatskom jeziku. Jur kih 40 ljet se Kristina Grafl intenzivno bavi umjetnošću i kulturom uopće. Izlagala je ne samo u domaćem Gradišću i širom Austrije, nego i u susjedni zemlja. Pred kratkim je sudjelovala u reprezentativnoj skupnoj izložbi u Haus Wittgenstein u Beču. U okviru Arte mix je izložila skupa s Rudijem Svobodom i Ulrichom Gansterom.
BEČ — Gradišćanska Hrvatica Kristina Grafl iz Vulkaprodrštofa, oduševila je 14. aprila u Hrvatskom centru u Beču svojim likovnim i književnim stvaralaštvom nazočne gradišćanske i ostale Hrvate i njeve austrijske prijatelje. U sklopu večeri promovirana je nje dvojezična nimško gradišćansko-hrvatska knjiga »Spurenlese | Slijedi«, a potom je otvorena i izložba nje impresivnih slik, ulja na platnu, akvarelov, grafikov, crtežev, kolažov od novinskoga papira i različnih mišovitih tehnikov.
O izložbenom postavu ove svestrane umjetnice, slikarice, književnice kao i ilustratorice knjig, ka je po struki dizajnerica za tekstil, govorio je kurator u Hrvatskom centru i glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, ki je ujedno i otvorio izložbu. „Slikanje i lirika Kristine Grafl usko se isprepliću i nadopunjuju“, istakao je Tyran napomenuvši kako nje djela obilježava žarka črljena boja, za ku je umjetnica rekla da karakterizira „krvotok i život“ i je naglasio uz ostalo da „nje slike moremo i okrenuti, s liva na desno, s desna na livo, s odzgor doli i opet obrnuto. Vjera u Boga, Bog sām, raspeti Bog su med ostalim nje teme slikanja, transcendentne potrebe, to znači potrebe ke prelazu granice iskustva, to ča se nahadja izvan granic prirodnoga svita — uglavnom kod nas, ki stojimo izvana — ali ne kod Kristine Grafl: kod nje je to unutar nje prirodnoga, razumljivoga svita. Ona stoji nutri u tom kolobaru, u toj kuglji i ona visi na tom križu.
Ta svit se njoj tako kaže u nje glavi i nje mašti, fantaziji, u nje konkretnom, dijelom i apstrahiranom razumivanju svega toga — a to nam pokušava posredovati, pokazati i na to opomenuti svojim kistom, svojimi slikami, svojim vidjenjem, svojimi vizijami i svojom stvarnošću. To nam kani pokazati, od toga nas kani uvjeriti i uzeti nas sa sobom barem na malo i kratko znamda i sofisticirano putovanje u nje svit.“
„Umjetnost je skupadjelanje med Bogom i človikom“, ustvrdila je umjetnica, rekavši kako je ponosna da je gradišćanska Hrvatica. Na izložbi ku je imala u Pokrajinskoj galeriji Gradišća predstavljena je kao jedina žena ove austrijske pokrajine ka je slikarica, grafičarka i književnica. Dosad je osim u Austriji, izlagala i u Italiji, Nimškoj i Madjarskoj.
Bečka izložba u Hrvatskom centru u Beč 4., Schwindgasse 14. more se razgledati do 14. maja (svaki dan u uredskom vrimenu i pri priredba).
O književnom stvaralačtvu Kristine Grafl govorila je dr. Annemarie Klinger iz izdavačke kuće „lex liszt 12“ u Borti u južnom Gradišću, ka je izdala i zbirku pjesama Kr. Grafl. Dr. Klinger je rekla kako autorica knjige pjesam osim lirike na nimškom i gradišćanskohrvatskom jeziku piše i kratku prozu, bajke, aforizme i pjesme u tradicionalnoj japanskoj pjesničkoj formi Haiku. Napomenula je kako je Grafl svoja djela objavljivala u različni novina i časopisi za kulturu, antologija, godišnjaki itd., tr da je i dobitnica odlikovanja za umjetnost i kulturu Europskoga kulturnoga kruga 2000. ljeta. Neka nje djela izašla su i na engleskom i madjarskom jeziku. Pjesme iz promovirane knjige čitala je sama autorica. Uvodno je nazočne pozdravila glavna tajnica Hrvatskoga centra u Beču Gabriela Novak-Karall.
Glazbeni okvir svečanosti je dala poznata mlada gradišćanska i austrijska violinistica Lara Kustrić *). Svirala je:
- J. S. Bach: aus der Partita II d-Moll BWV 1004: III. Sarabanda
- N. Paganini: Caprice Nr. 17
- Eugène-Auguste Ysaÿe: Solosonate Nr. 6 (Ysaÿe * 16. 7. 1858. u Lüttichu; † 12. maja 1931. u Bruxellesu — je bio belgijski kompozitor violinist).
(Snježana Herek)