Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov ZIGH je pozvao srijedu, 15. oktobra u Socijalni centar u Trajštofu kade su prezentirali knjigu o hižni imeni u hrvatski seli Gradišća, Slovačke i gradišćanskohrvatski seli u Ugarskoj. Urednički trio Nikola Benčić, Sabina Pavišić i Ivo Sučić odgovara za prvi svezak ovoga izdanja ZIGH-a s posebnim naglaskom na „gradišćanski“, naime »Hižna imena u gradišćanskohrvatski seli Gradišća, Slovačke i Ugarske«. U knjigi su pobrana i tumačena hižna imena po alfabetskom redu od Bajngroba do Otave. O neki seli je već informacijov (već hižnih imen i tumačenj) ali o neki i manje — ča odvisi o suradnje dotičnih pobiračev ili kazivačev. Hižna imena pokazuju na veliko i jezično bogatstvo kod Hrvatov, a dokle su se kod nas očuvala, kod drugih susjednih narodov su nestala. Knjiga stoji 24 €.
TRAJŠTOF — Kako je u svojem uvodu naglasila predsjednica ZIGH-a Zlatka Gieler „… hižna imena u naši seli su prlje koč igrala jako važnu ulogu. Ali mladja generacija kumaj još pozna ove seoske nazive, a malo gdo još razumi pitanje ,Čija/i si?’ Zato smo se unutar Zigh-a odlučili izdati ovakovu knjigu. Uza to je jako zanimljivo upoznati značenje nekih proširenih hižnih imen.“ Knjigu su predstavili uredniki Nikola Benčić i Ivo Sučić. Sabina Pavišić nije mogla dojti.
Knjiga stoji do Božić 24 €, po tom 28 €. Kupiti se more u Znanstvenom institutu Gradišćanskih Hrvatov u Trajštofu: A-7061 Trausdorf/Trajštof; Ddr. Stefan László-Platz/Trg ddr. Štefana Lászlóa Tel. & Fax ++43/0/2682/62827.
U sljedećem donašamo recenziju dr. Nikole Benčića o knjigi s hižni imeni (1. dio):
Svako skupno djelo — tako i ova knjiga, i buduća, ka se pripravlja — je takovo skupno djelo, je vjerno zrcalo skupnoga truda, skupnoga znanja, skupne pameti. A naš narod je u mnogočemu bogat, drugačiji, šareniji od svojih susjedov, tako npr. u nazivanju rodbinskih vezov: strina, ujna, ujac, kumče, pretelj, nevjesta,… itd., itd., a tako i u nazivi hižnih imen. I bila je muka komu-tomu znatiželjnomu Austrijancu nimškoga materinskoga jezika ili Ugru rastumačiti sadržaj i karakter hižnoga imena. Veljek su rekli: a da, to je nadimak, to je karakter ili osebina toga i toga, a teško im je bilo popasti, da to nije osoba nego hiža, dugovanje, stan u koj stanuje generacija za generacijom i čudakrat se to ime nije minjalo i svaki u selu je znao, ki je Perin Jandre, Susina Ilka, Kalčev Janči, čudakrat nisu naši ni znali za familijsko ime.
Ali u zadnje vrime, zbog fluktuacije, odseljenja i doseljenja se i ta situacija počela naglo minjati. Zato si je ZIGH stavio zadatkom spasiti ono što i koliko se još more od toga relikta naše prošlosti. A rezultat toga djela, sakupljanja, truda je prvi svezak, popis hižnih imen od Bajngroba do Otave, a ni to nije potpuno!
A da se to more staviti danas Vam u ruke je zasluga onih po seli, ki su si zeli ta trud na se, da popišu, pokupu na dobrovoljan način iz čiste ljubavi i odgovornosti prema svojemu selu i svojemu narodu, i to i s ove i one strane nekadašnje granice, bez razlike, kao skupni narodni korpus gradišćanskih Hrvatov. U tom je i razlog zač nije lista potpuna, neka sela se na ZIGH-ov poziv uopće nisu odazvala, ljeta dugo ne! — a mi moremo živiti samo od dobre nakane, pod motom: ne toliko kritizirati, iskati izgovore, ukunjati se, nego na djelo i po njem! – ako kanimo valjati još kao vidljiva i ozbiljna narodna grupa. Zato neka bude najsrdačnija hvala svakomu, ki je nešto, pak bilo to nek toliko kako črno pod noktom, iz svoje dobre volje doprinesao k postanku ovoga djela. A neki su prikupili već sel i dali tumačenje po svojem najboljem znanju, tako kako se to u selu zna i govori. A neki su se diboko zarovali u posao, oduševljenjem, da ne velim zagriženo i dali zvanaredno duhovita tumačenja…
(nastavak slijedi)