Znanstveni institut gradiš­ća­n­skih Hrvatov ZIGH je po­zvao  srijedu, 15. oktobra u Socijalni centar u Trajštofu ka­de su prezentirali knjigu o hiž­ni imeni u hrvatski seli Gradišća, Slovačke i gradišćan­skohrvatski seli u Ugarskoj. Urednički trio Nikola Ben­čić, Sabina Pavišić i Ivo Su­čić odgovara za prvi svezak o­voga izdanja ZIGH-a s po­sebnim nagla­skom na „gradišćanski“, na­i­me »Hižna im­e­na u gradiš­ćan­skohrvatski seli Gradišća, Slovačke i Ugar­s­ke«. U knjigi su pobrana i tum­a­čena hiž­na ime­na po alfabet­skom redu od Bajngroba do Otave. O neki seli je već info­r­macijov (već hiž­nih imen i tuma­čenj) ali o neki i manje — ča odvisi o suradnje dotičnih pobiračev ili kazivačev. Hižna imena pokazuju na veliko i jezično bogatstvo kod Hrvatov, a dokle su se kod nas očuvala, kod drugih susjednih narodov su nestala. Knjiga stoji 24 €.

 

TRAJŠTOF — Kako je u sv­o­jem uvodu naglasila predsjed­nica ZIGH-a Zlatka Gieler „… hižna imena u naši seli su pr­lje koč igrala jako važnu ulo­gu. Ali mladja generacija ku­maj još pozna ove seoske nazive, a malo gdo još razumi pitanje ,Čija/i si?’ Zato smo se unutar Zigh-a odlučili izdati ovakovu knjigu. Uza to je ja­ko zanimljivo upoznati značenje nekih proširenih hižnih imen.“ Knjigu su predstavili uredniki Nikola Benčić i Ivo Sučić. Sabina Pavišić nije mogla dojti.
Knjiga stoji do Božić 24 €, po tom 28 €. Kupiti se more u Znanstvenom institutu Gradišćanskih Hrvatov u Trajštofu: A-7061 Trausdorf/Trajštof; Ddr. Stefan László-Platz/Trg ddr. Štefana Lászlóa Tel. & Fax ++43/0/2682/62827.

 

U sljedećem donašamo recenziju dr. Nikole Benčića o knjigi s hižni imeni (1. dio):
Svako skupno djelo — tako i ova knjiga, i buduća, ka se pripravlja — je takovo skupno djelo, je vjerno zrcalo skupno­ga truda, skupnoga znanja, sk­upne pameti. A naš narod je u mnogočemu bogat, drugačiji, šareniji od svojih susjedov, ta­ko npr. u nazivanju rodbinskih vezov: strina, ujna, ujac, kum­če, pretelj, nevjesta,… itd., itd., a tako i u nazivi hižnih imen. I bila je muka ko­mu-tomu znati­željnomu Austrijancu nimško­ga materinskoga jezika ili U­gru rastumačiti sadržaj i karakter hižnoga imena. Veljek su rekli: a da, to je nadimak, to je karakter ili osebina toga i toga, a teško im je bilo popasti, da to nije o­soba nego hiža, dugovanje, stan u koj stanuje ge­neracija za gen­e­racijom i čudakrat se to ime nije minjalo i svaki u selu je znao, ki je Per­in Jandre, Susina Ilka, Kalčev Jan­či, čudakrat ni­su naši ni znali za familijsko ime.
Ali u zadnje vrime, zbog fluktuacije, odseljenja i dose­ljenja se i ta situacija počela naglo minjati. Zato si je ZIGH stavio zadatkom spasiti ono što i koliko se još more od toga relikta naše prošlosti. A rezul­tat toga djela, sakupljanja, tru­da je prvi svezak, popis hižnih imen od Bajngroba do Otave, a ni to nije potpuno!

 

A da se to more staviti da­nas Vam u ruke je zasluga onih po seli, ki su si zeli ta trud na se, da popišu, pokupu na dobrovoljan način iz čiste ljubavi i odgovornosti prema svojemu selu i svojemu narodu, i to i s ove i one strane nekadašnje granice, bez razlike, kao sku­p­ni narodni korpus gradišćanskih Hrvatov. U tom je i razlog zač nije lista potpuna, neka sela se na ZIGH-ov poziv uopće nisu odazvala, ljeta dugo ne! — a mi moremo živiti samo od dobre nakane, pod motom: ne toliko kritizirati, iskati izgovore, uk­u­njati se, nego na djelo i po njem! – ako kanimo valjati još kao vidljiva i ozbiljna narodna gru­pa. Zato neka bude najsrdačni­ja hvala svakomu, ki je ne­što, pak bilo to nek toliko kako čr­no pod noktom, iz svoje dobre volje doprinesao k postanku ovoga djela. A neki su prikupili već sel i dali tumačenje po svojem najboljem znanju, ta­ko kako se to u selu zna i govori. A neki su se diboko zarovali u posao, oduševljenjem, da ne velim zagriženo i dali zvanaredno duhovita tumačenja…

(nastavak slijedi)

Slike