„Javna komunikacija u vrijeme tranzicije i globalizacije“ (naravno u Hrvatskoj) – tako se je zvalo predavanje Nives Opačić održano u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Genisus loci kao naručen. Sada se je potvrdilo ono što sam jur davno (80-ih ljet) rekao: srpski i hrvatski jezik se razlikuje po tom ča u hrvatskom ima i glazbe i muzike, a u srpskom — glazbe nima. Naime „U hrvatsko-srpski razlikovnimi rječniki na hrvatskoj strani se je našla glazba, a na desnoj, srpskoj muzika. To bi bilo tužno, da nije smišno, jer se rič muzika more najti u brojni europski jeziki, a te dvi riči se ne moru zaminiti u svi konteksti. Stih u pjesmi more biti muzikalan, ali nikako ne more biti glazben“ (Opačić).


U svojem predavanju je sveučilišna profesorica prof. u m. Nives Opačić (u HN smo već puti prikazivali nje jezične knjige) govorila o prijelomnom trenutku jezika (u ovom slučaju leksike) u vrime (po meni) „jezičnoga oslobodjenja“. Tada je „nastupio prijelomni trenutak...(i) euforija“, ali je „uslijedila (i) ,kemijska čistionica’... jezik“. (...) „Izgurane su brojne dobre hrvatske riči i nasilno ugurane neke druge... 1993. ljeta ušao je... Djed Božićnjak kako bi zaminio Djeda Mraza... (ovde predavačica govori već o tom apsurdu): „Drugi stadij (je) strah hrvatskih govornikov od njevoga vlastitoga jezika... (oni) postaju mucavi. Boju se da ne pogrišu... političke etikete jugonostalgičarov i komunjarov. (...) Rič djelatnik ka je u prošlosti hrvatskoga jezika označavala djelatno dan ili osobu ka nešto promiče, gotovo je u potpunosti hrvatskoga jezika označavala djelatni dan ili osobu ka nešto promiče, gotovo je u potpunosti protirala radnika, a djelatno vrijeme, radno vrijeme. Ako pogledamo samo Bibliju, u njoj nećemo najti ni jednoga djelatnika, ali zato radnikov ima na pretek“.
Po prijašnji jezični čistačica, nastupaju 2000-ih ljet jezični zagadjivači, pa sada „u tekstu pisanom na hrvatskom jeziku (bivaju) upotribljeni izrazi on the record i off the record (iako) postoju izrazi službeno i neslužbeno“. (...) „Strane jezike triba učiti (jer) onoliko vridiš koliko jezikov govoriš. No s druge strane, more se postaviti pitanja koliko vridiš ako ne govoriš i uopće ne željiš učiti vlastiti materinski jezik.“

 

Josip Seršić

Kategorije