Zastupnik narodnih grup u Orf-savjetu publike, bečki Čeh Karl Hanzl, je pozvao urednike i zastupnike svih šest u Austriji priznatih narodnih grup na skupnu sjednicu u Orf-studiju u Željeznu utorak, 19. januara. Kako je naglasio, važno mu je bilo, da po reformi sheme programa za narodne grupe čuje njeve reakcije i potribovanja. Kako je naglasio predsjednik hrvatskoga Savjeta za narodne grupe, Martin Ivančić Radio Gradišće kompetentan za narodne grupe.

ŽELJEZNO — Po reformi 2008./2009. ljeta je gradišćanski studio Orf-a preuzeo produciranje českih i slovačkih emisijov. Radio emisije na ovi jeziki se emitiraju na gradišćanskom valu. U slučaju da bi se proširile ove emisije je rekao predsjednik hrvatskoga Savjeta za  narodnu grupu, Martin Ivančić „Većina Čehov i Slovakov živi u Beču i za me je nek logično, ako oni želju još duže emisije, da neka te budu na bečkom valu.“ Produkcija emisijov da bi neka ostala u Gradišću, jer kako je istaknuo Martin Ivančić na Hrvatskom valu Orf-a Gradišće on misli, da „je Radio Gradišće jako kompetentan u tom, kako se producira dvojezičan program“. A tim, da bi se česke i slovačke emisije emitirale na bečkoj frekvenciji, bi se onda prazni vrimenski prostor na valu Radija Gradišće mogao nadopuniti programom za gradišćanske narodne grupe“.
Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću potribuje proširenje hrvatskih emisijov. Uza to Hkd hvali suradnju pred svim i na izdavačkom području. Polag riči potpredsjednika Hkd-a sredina, mr. Jožija Buranića, jur postoji predlog za budući skupni projekt, naime izdanje jedne brošure. „Po uzoru Štajerske bi se mogla izdati skupa s Orf-om i drugim poduzećem brošura s najvažnijimi hrvatskimi riči za tudjince, ki se naselu u hrvatski seli, da ,preživu’ prvih deset dan.“
Potribovanja ostalih zastupnikov su jako šarolika. Tako predlažu na primjer, da Orf širom Austrije vabi za emisije narodnih grup i da radijske i televizijske emisije duglje nego do sada ostanu pristupačne u internetu.
Jedan nedostatak je polag zastupnikov narodnih grup, da se emisije kažu samo lokalno i ne širom Austrije.
U pogledu na podtitlovanje tv-emisijov na manjinski jeziki kod jendih je praksa da stavljajaju podtitule, a drugi opet ne. Kod hrvatskih emisijov ih nima. Do sada su odgovorni u Orf-u uvijek mogli uspješno argumentirati tim, da bi nimške podtitule skrenule pažnju od govorne hrvatske riči. One narodne grupe u ki je jezična kompetencija jur puno slabija nego kod Hrvatov, a vjerojatno i kod njevih zastupnikov, njim je dobrodošlo podtitlovanje, na primjer Ugri ili Romi. Postojala bi dodatna tehnička mogućnost, naime da bi se putem teleteksta mogli čitati podtitule uz emisije na drugom jeziku. To bi se moglo ostvariti postavljanjem dodatne Orf-škatuljice (stoji kih 30.000 E) i osobe ka prevadja odnosno piše podtitule za te emisije. Dokle je Martin Ivančić od Hkdc-a već za podtitlovanje, Joži Buranić od Hkd-a je protiv iz toga zgora spomenutih uzrokov, ali je za to u slučaju novih tehničkih mogućnosti (npr. teleteksta; vidi zgora).
Dodatna točka diskusije u Orf-u je bila, da su manjinske emisije jako slabo najavljene u mediji. Da su redovito i dosta jasno najavljene u Hrvatski novina, o tom se moremo svaki tajedan uvjeriti. Na internetu ih moremo najti na dotični manjinski web-portali. Ali Orf sām ih dovoljno ne objavljuje i najavljuje a tim ni austrijske dnevne novine. To bi lako bilo za riješiti, npr. ako bi Orf preuzeo inicijativu i se dogovori s pojedinimi tiskanimi mediji i im daje jasnu ponudu.
Nadalje je bila i tema, kako bi se izvan Gradišća (ali i izvan Koruške) moglo u bolje nego kasnonoćno vrime gledati »Dobar dan Hrvati« (ili Dober dan Koroška). Ako dojde novi info-kanal u Orf-u, bi se emisije mogle emitirati ods. ponoviti u puno bolje vrime.
Pokazalo se je takaj i pri ovom sastanku u Orf-u u Željeznom, da Slovaki ne kanu imati skupnu emisiju sa Čehi. Ali kako to riješiti o tom nije bilo predloga. Ukoliko ubuduće i ostala hrvatska društva i organizacije ubuduće isto želju biti informirana odnosno da kanu sudjelovati pri ovakovi razgovori zasada nije jasno. (ured.)