U duga ljeta neriješenom pitanju hrvatskoga službenoga jezika sada je Zemaljski u­pravni sud u Željeznu u vezi s tim odlučio u smislu hrva­t­ske narodne grupe. U slu­ča­ju da gdo prosi hrvatsku verziju kaštige ili drugoga javnoga pisma, onda rok počinje stoprv onda kad se dostane hrvatski prijevod. Povod za ovu odluku je bio slučaj mr. Branka Kornfeinda, koga je bilo Kotarsko poglavarstvo u Bo­rti kaštigalo zbog navodnoga zamudjenja roka.

ŽELJEZNO/BEČ — „Cijeli slučaj ima svoje ishodišće u Niuzlju. Kotarsko poglavarstvo u Borti je po nimšku potribovalo od Branka Kornfeinda neka javi, gdo se je na dotični dan u Niuzlju vozio njegovim autom u krivom smiru. Isti dan je Branko Kornfeind javio K­o­tarskomu poglavarstvu, da ta poziv želji imati po hrvatsku. Dostao ga je poldrug miseca kašnje i ga pravilno odgovorio. Ipak mu je Kotarsko poglavar­stvo u Borti poslalo kaštigu. On da bi bio morao najkašnje 14 dan po primanju nimškoga poziva reagirati.

Kornfeind je u razgovoru s HRVATSKIMI NOVINAMI jur pred nekoliko misec tvrdio, da ov put neće popustiti. A to je ponovio i za Hrvatsku redakciju ORF-a Gradišće. „Ako prosim hrvatski službeni jezik, mi to moraju po hrvatsku dati.“ Ali je Branko Kornfeind osvido­čen, da ćedu se zakonske mogućnosti dvojezičnosti vrijeda pozabiti, ako se pripadniki na­rodne grupe ne boru. B. Korn­feind se je obratio advokatu mr. Franji Schruiffu, ki se je obrnuo Zemaljskomu upravn­o­mu sudu. Ov je sada odlučio u korist Branka Kornfeinda.

„Upravni sud Gradišća, nai­me, je ko­rigirao Kotarsko poglavarstvo u Borti, ko je mislilo da more kaštigati gradišćanske Hrvate zato, kad potribuju hrvatski službeni jezik i kad si oni lazno daju s prijevodom, je rekao odvjetnik F. Schruiff — ki je uz djelatno pravo specijaliziran na manjinsko pra­vo — za Hrvatsku redakciju, a „rok za bilo ča počne teći stoprv, kad pripadnik hrvatske na­ro­d­ne gr­upe dostane odluku odnosno pismo na hrvatskom jeziku“.

Olduka Zemaljskoga upravnoga suda Gradišće polag riči Franje Schruiffa ima i simboličan karakter, jer je ovo bojse prva odluka novoga Upravnoga suda Gradišće, ka se bavi hrvatskim jezikom i ka je napisana po hrvatsku. Slučaj je dokaz da to funkcionira i da ljudi moru mirno potribovati hrvatski službeni jezik.

(ured.)