Dana 19. listopada Saveznu gimnaziju u Željeznom posjetio je Robert Perišić, hrvatski pisac i scenarist. Robert Perišić rodjen je 1969. godine u Splitu. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Objavio je sljedeće knjige: roman »Naš čovjek na terenu« (za koji je 2007. godine dobio nagradu Jutarnjeg lista za najbolju prozu 2007. lj., tr Literaturpreis der Steiermärkischen Sparkasse, Graz 2011.), knjige kratkih priča »Užas i veliki troškovi« (2002.) i »Možeš pljunuti onoga tko bude pitao za nas« (1999.), knjigu autobiografske proze »Uvod u smiješni ples« (2011.) te knjigu pjesama »Dvorac Amerika« (’95.).

 

ŽELJEZNO — Hrvatski pisac i scenarist Robert Perišić autor je drame »Kultura u predgrađu«, te scenarija za dugometražni igrani film »100 minuta slave« (2004; režija: Dalibor Matanić) po motivima iz biografije slikarice Slave Raškaj. Uređivao je generacijske časopise za kulturu Godine (1992. - 1997.) i Godine nove (1997. -2000.) koji su bili promotor mlade, danas srednje, generacije pisaca.

 

Književnu kritiku počinje redovito pisati 1994. u Feral Tribune-u, a od 2000. piše kolumnu o književnosti u tjedniku Globus, kao i novinske eseje, te surađuje s drugim medijima. Njegov roman »Naš čovjek na terenu« dosad je objavljen — ili su prava prodana — u devet zemalja (Sad, Velika Britanija, Italija, Austrija, Slovenija, Makedonija, Srbija, Bugarska, Češka).

 
Kako Perišić boravi u Beču u sklopu programa Artists in Residence, iskoristila sam priliku i na vlastitu inicijativu pozvala Perišića da svojom nazočnošću upotpuni nastavu hrvatskoga jezika. Prethodno sam učenike upoznala s Perišićevim djelima, pogledali smo film »100 minuta slave« za koji je napisao scenarij, tako da su učenici jako dobro znali tko im to dolazi u goste.
 
Perišić se predstavio učenicima, ali to nije zadovoljilo njihovu znatiželju tako da su mu oni počeli postavljati pitanja na obostrano zadovoljstvo. Na kraju su se i učenici okušali u književnim vodama i sami sastavljali tekstove i pjesme na temu „Položaj žene u 19. stoljeću“. Cijeli projekt je financirao KulturKontakt Austrija na čemu se srdačno zahvaljujem.
(Andrea Radoš)