Vrime med 15. augustom i 15. septembrom je prlje-koč bilo posvećeno marijanskim svetkom i molitvi. Med Velikom mašom, 15. augusta, kad svečujemo Marijinu smrt i svetkom Sedmerih žalosti, 15. septembra, je Blažena Divica Marija bila u centru vjerskih premišljavanj. To je i dandanas još vrime marijanskih shodišćev. Tako 22. augusta svečujemo svetak Kraljice svita, koga je papa Pijuš XII. 1954. ljeta bio upeljao na kraju marijanskoga ljeta. 8. septembra svečujemo Narodjenje Marijino ili Malu mašu.

12. septembra je pak Ime Marijino, a 15. septembra svetak Sedmere žalosti Blažene Divice Marije. Ukupno postoju četire Marijine dogme, nauki. Ona je Bogorodica. Ova dogma veli, da je ona rodila ne samo človika Jezuša, nego i pravoga Boga i da je Kristuš jedna peršona s dvimi neodvojivimi svojstvi.

 

 

U Evandjelju po Luki je Elizabeta rekla Mariji: „Odakle meni ova čast, da majka Gospodina moga dohadja k meni? (Lk 1,43)". Izraz „majka Gospodina“ ukazuje na Marijino bogomaterinstvo.

Dogma, da je Marija Divica veli, da je ona cio zemaljski žitak ostala divica.

 

 

Prez griha prijeta Blažena Divica Marija je dogma, po koj je Marija očuvana od istočnoga griha i je živila cio žitak prez griha.

Da je Marija unebozeta dušom i tijelom, je četvrta dogma.

Kategorije