Glavna ideja ove inicijative bila je da se svim nedužnim žrtvami po drugom svitskom boju bez obzira na nacionalnost i vjeru triba odati počast. Masakr na Bleiburškom polju po završetku drugoga svitskoga boja nije bio samo tragičan za izbiglice s prostora bivše Jugoslavije. Med nedužnimi žrtvami Titovih partizanov u Koruškoj bilo je i domaće stanovničtvo ko je nastradalo po završetku boja.
BLEIBURG — U samom Bleiburgu se nalazi spomen obilježje stradalniki boja na kom piše „Oni su dali svoje živote za Domovinu – Bleiburg, Loibach, Moos“. Posebno su na spomen obilježju naglašene civilne žrtve ke su nastradale 12. maja 1945. lj. U isto vrime i na istom mjestu kada je počela najveća tragedija hrvatskoga naroda.
Pored odavanja počasti Hrvatom i svim stradalnikom na Bleiburškom polju, Hrvati iz Nimške ki su hodočastili na 72. obljetnicu Bleiburške tragedije prihvatili su prijedlog Hrvatske radio emisije Kros iz Karlsruhea da odaju počast nastradalim civilom iz Bleiburga. Za 29 nedužnih žrtav Titovih partizanov upalili su sviću i pomolili se za nedužne žrtve. Na svići je pisalo »U spomen na sve nevine žrtve Bleiburške tragedije«.
Glavna ideja ove inicijative bila je da se svim nedužnim žrtvam po drugom svitskom boju bez obzira na nacionalnost i vjeru triba odati počast, dužno poštovanje i pomoliti se za njeve duše. Krajnje je vrime da se u demokratski i civilizirani društvi, po 70 ljet skrivanja istine, odgovorno i stručno, pristupi utvrdjivanju istine. Ljudska i moralna obveza svakoga civiliziranoga društva i svakoga človika je da svaka žrtva ima pravo da bude pokopana na dostojanstven način na mjestu kade će imati vječni mir.
Ovom gestom se je pokazalo ljudsko dostojanstvo poštivanja svake nedužne žrtve, jedno dostojanstvo ko prelazi uskogrudne i kratkoročne političke interese. Človik mora biti ispred svake politike, a politika mora biti u službi človika. Samo tada će svima biti dobro. Zbog toga se zdrav razum človika mora suprotstaviti svim ekstremistom, livim i desnim, mora se suprotstaviti ekstremizmu ki ima isti cilj uništavanja dostojanstva človika. Razlika dolaska do toga cilja je samo u tom s ke strane se dolazi do toga cilja s live ili desne.
Inicijativu jedne mlade povjesničarke da Bleiburg postane „Europski centar istraživanja poratnih žrtav“ triba podržati i realizirati. Samo tako ćemo dojti do prave istine i spričiti ponavljanje tragedije koju ekstremisti, da bi mogli opstati, uvijek potiču i priželjkuju. Upravo je Bleiburgu, simbolički i stvarno bio početak stradanja velikoga broja nevinih žrtava po završetka Drugoga svitskoga boja. Zbog toga Bleiburg triba simbolički da bude i kraj stradanja svih nedužnih žrtav, mjesto na kom će se utvrdjivati stvarna povijest i otkrivati istina na osnovu dokumentov, a ne političkih interesov.
(ur.)