Glavni povod za sastanak mi­nistrov unutarnjih poslov u Parizu bio je koncem augusta spričeni po­kolj u brzom vlaku Thalys iz P­ariza pre­ma Bruxellesu i Am­ster­da­mu, kade je nekolicina putnikov uspila savladati i raz­oružati Marokanca Ayouba el-Khazzanija. Sa sastanka u Parizu stigao je dosad naj­jači udar na »Schengen«, a deset minis­trov predlaže da se ozakoni mo­gućnost ponov­no­ga upeljanja kontrolov id­en­titeta putnikov pri prelasku granic. Ministri ne tražu po­vratak na nekadaš­nje stanje, kad su postojale gra­nice iz­med držav, medjutim, nisu zadovoljni ni sadašnjom s­i­tuacijom u koj uopće nima ni­kakovih graničnih kontrolov, pa ni kontrolov potencijalnih teroristov.

PARIZ — Poznato je da Schengenski sporazum ne dopušća stalne granične kontrole, već samo po­vrimene u situ­acija izvanredne pogibelji, no sve su jači pritiski da se to pr­o­mini. Još i belgij­ski premijer Charles Michel, ki je do sada bio jedan od najžeš­ćih protivnikov bilo ka­kovoga preispitivanja »Schengena«, priznaje da sloboda kret­a­nja, ku koristu i teroristi, utiče na porast pogibelji od terorizma.

Med mjerami je mogućnost privrimene suspenzije »Sche­n­­gena« i upeljanje graničnih ko­n­trolov putnikov najduže 30 da­ni ako se dokaže da jedna dr­ž­a­va za to ima uzroka ili u­p­e­lja­nje sustavnijih kontrolov ide­n­titeta putnikov, ali pod u­vje­tom da to ne bude isto kao gr­a­nična kon­­trola. O ovom pr­oblemu eu­ro­p­­ski ministri unutarnjih po­slov i pravosudja tribali bi raz­go­va­rati i na izvanrednom sastan­ku ki je zbog eskalacije emigrant­ske krize sazvan za 24. septem­bra u Bruxellesu.

Hrvatska je, podsjećamo, 1. julija, dvoja ljeta otkad je p­o­stala punopravna članica Europske Unije, započela postupak apliciranja za pristupanje schengenskomu prostoru.

(uredn.)

U Nimšku je ušlo daleko već 20 tisuć izbiglic. Nimška će se s dolaskom velikoga broja migrantov sigurno prominiti — izjavila je kancelarka Angela Merkel, obećavši naciji da će nje vlada učiniti sve da nadolazeće promjene za njih budu pozitivne. A. Merkel je izrazila p­onos zbog činjenice da je Ni­mška postala zemlja ka lju­de u nevolji diljem svita asoci­ra na ufanje, zaključivši da je to — pogotovo ako se ima na umu nimška prošlost — iznimno vridno postignuće.

Dokle Viktor Orbán „bra­ni“ europske kršćanske zasade, nje­govi parnjaki iz Islamske dr­ža­ve jednako predano čuvaju čistoću „muhamedanskoga tla“. Tako su nedavno izdali 11 zapovidi za preostale kršćane u Siriji kim se nudi raskošan „iz­bor“ izmed već opcijov: prihva­ćanja islama, plaćanja poreza za nemuslimane, odlaska ili pri­hvaćanja ugovora o pona­šanju.