Europska unija, konkretno Komisija, ohrabruje svoje gradjane, da se uču europske jezike. Neka to oni ne činu samo zbog poslovnoga i peršonskoga mobiliteta, nego i za poticaj sklapati kontakte drugim kulturam, za bolje razumivanje. Europskoj uniji su važni i regionalni i manjinski jeziki, ke govori 50 milijoni ljudi u zemlja članica EU-a. Iako ovi jeziki nisu službeni, su oni ipak dio europskoga kulturnoga jerbinstva.

Većina stanovnikov na svitu govori već nego jedan jezik. Neka to bude cilj i za gradjane EU-a. Neka oni razumu već nego jedan jezik i neka budu u stanju razgovarati se u već nego jednom jeziku. Kad govorimo tudje jezike, se otvaramo drugim narodom, kulturam i svitonazorom (Weltanschauungen). Mi jačamo našu pamet i produbljujemo znanje materinskoga jezika. Tako moremo profitirati od domaćega EU-tržišća, djelati ili študirati u drugoj zemlji članici.

Prema anketi „Eurobarometer“ su 53% gradjanov EU-a u stanju razgovarati se na barem jednom tudjem jeziku. Procentualni udio je različan od zemlje do zemlje: 99%! stanovnikov Luksemburga govori barem jedan tudji jezik, 90% Litvancev, 71% Ugrov, 70% Britancev, ali samo 52% Austrijancev. S tim je Austrija pod prosjekom cijeloga EU-a. Širom Europske unije mislu 72%, da je hasnovito govoriti dodatne jezike za razliku od 59% Austrijancev To je ujedno najniži udio cijeloga EU-a.