Liszt u Hrvatskoj

 

Zanimljivo je da je jednom prilikom pohodio i Hrvatsku. Liszt je održao koncert u Zagrebu 1864. ljeta, a tom prilikom je pohodio i Ferdu Livadića u njegovu domu u Samoboru, ki je u to vrime bio glazbeni centar preporodne Hrvatske. (…)
Slavljenju velike obljetnice pridružit će se i hrvatski pijanist svitskoga ugleda Ivo Pogorelić, ki će 12. marca nastupiti u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu s djeli Franza Liszta »Mefisto valcer, br. 1, S. 514« i »Sonatu u h-molu, S. 178«.


Cijelo 2011. ljeto će biti  u znaku Franza Liszta. Obilježavanje je jur počelo prvoga dana novoga ljeta na tradicionalnom Bečkom novoljetnom koncertu na kom je Bečka filharmonija izvela Lisztov »Mefistov valcer«, ča je na neki način i presedan budući da je najpoznatiji novoljetni koncert na svitu ki se od 1941. tradicionalno održava u Zlatnoj dvorani »Musikvereina« posvećen djelam obitelji Strauss.


Početak slavljenja Liszta u Beču zapravo je i prigodan budući da je veličanstvena karijera ovoga glazbenika započela upravo u tom gradu, u kom je Liszt 1823. sa samo 12 ljet održao prvi veliki klavirski koncert. No, pravi početak obilježavanja »Lisztovoga ljeta« započeo je jedan od najpoznatijih svitskih pijanistov današnjice Jevgenij Kisin, ki je održao koncert u Lisztovu čast 28. januara u »Musikvereinu«.
Mnogi koncerti posvećeni velikomu skladatelju održavat će se cijelo ljeto, a med najzanimljivije dogadjaje svakako triba navesti manifestaciju u Budimpešti, kade će u maju biti organiziran Lisztov maraton.


No, kulminacija u Lisztovom ljetu bit će obilježavanje »Svitskoga dana Liszta« na dan njegovoga rodjenja, 22. okt., kada će u cijelom svitu — od Pariza do Seula — odzvanjati Lisztov veličanstveni oratorij »Christus«. Iako se Liszta tradicionalno naziva ugarskim skladateljem, to shvaćanje triba uzeti uvjetno. Rodjen je 1811. ljeta u malom danas sridnjogradišćanskom selu Rajnof (Raiding), ko je tada pripadalo Ugarskoj, a danas Austriji, kao sin upravitelja imanja grofa Esterházyja, inače naobraženoga multi-instrumentalista, od koga je i dostao prve glazbene lekcije.
U dičačkoj dobi mladi Liszt, najmladi član obitelji iz ogranka nimške obitelji List, 1823. ljeta seli u Beč, kade studira klavir i kompoziciju kod glasovitih učiteljev Czernyja i Salierija, tr odmah postiže senzacionalni uspjeh i slavu u Europi. Uz brojne turneje tijekom ljet Liszt se sve već bavi kompozicijom. Tvorac je simfonijske poeme — oblika ki ima isključivo programski karakter, a med najpoznatije spada »Preludij« utemeljen na poemi Lisztovoga prijatelja, pjesnika Alphonsea de Lamartinea. Uz trinaest simfonijskih poemov, Liszt je napisao i dvije simfonije, »Faust« i »Dante«, tr dva velike oratorije — »Svetu Ceciliju« i »Svetu Elizabetu«.
No, Liszt je u povijesti glazbe ipak ostao upamećen uglavnom prik klavirskih kompozicijov. Na svoji turneja po Europi uz djela drugih skladateljev redovno je izvodio i vlastite klavirske kompozicije ke su, s obzirom na to da je bio briljantan i tehnički savršen pijanist, bile tehnički izvanredno teške. Med njimi se ističe »Sonata u h-molu«, 12 velikih etidov, 19 ugarskih rapsodijov, od kih je najpoznatija druga. Osim toga, pisao je i klavirske koncerte.
Osim kompozitorskoga i pijanističkoga djelovanja, Franz Liszt je bo priznat kao izvrstan glazbeni pisac, kritičar i organizator glazbenoga života, ali i propagator mladih i neafirmiranih umjetnikov, kim je rado pomagao.


Budući da je kao najpoznatiji europski pijanist postao vrlo imućan, gustokrat je davao humanitarne koncerte, čiji su prihodi išli u različne svrhe, poput humanitarnoga koncerta za pogodjene poplavov u Ugarskoj i za požarom devastirani Hamburg. U kasniji ljeti života Liszt prestaje s koncertnimi turnejami tr se povlači iz javnosti, posvećujući se pobožnomu životu. Od 1869. živio je na izmjence u Weimaru, Pešti i Rimu. Jedan od najvećih umjetnikov 19. stolj. umro je 31. julija/srpnja 1886. u Bayreuthu.

(priredio Josip Seršić)

Kategorije