Ovo pišemo povodom proslave 650. obljetnice Bečkoga sveučilišća. Slijedi prijevod mojega teksta iz nimškoga manuskripta od 2013. god. Ovo je istovrimeno poziv akademskim gradjanom iz redov gradišćanskih Hrvatov (i odgovarajućim udrugama) da se na neki način priključu ovoj proslavi. Istovrimeno Tehnički Univerzitet slavi 200. obljetnicu, a Veterinarski fakultet 250. obljetnicu postojanja.
BEČ — „U 16. stoljeću nalazimo jur pojedine zapadnougarke Hrvate (danas: gradišćanski Hrvati) u Beču. Oni su ovde bili zastupljeni takaj i kao studenti na Bečkom sveučilišću i to od kraja 16., a pogotovo u 17. stoljeću. Vjerojatno se kao prvi spominje: ‚Gregorius Matasovich Stikapronensis’ u ljetu 1599.
Prilikom izložbe »450 ljet Hrvata u Gradišću«, 1983. (450 Jahre Kroaten in Burgenland) bila su prikazana starija djela hrvatskih autorov, npr.
- Martin Josef Klemenčić (* oko 1700., magistar filozofije, 1735. farnik u Uzlopu, Panegyricus divo Ivoni, Beč 1735. (Pohvalnica u čast sv. Iva). Nadalje
- Juraj Rudolf Ribić, profesor prava na Bečkom sveučilišću († 1764.), Legum Romanorum de jure, Beč 1753. (O rimski zakoni — tj. Rimskom pravu), nadalje
- od istoga autora, Dissertatio historico-juridica, Beč 1779. (Historijsko-juridička disertacija), zatim
- Dissertatio canonica..., Beč 1753. (Kanonička = crikvenopravna disertacija) tr
- Panegyricus divo Ladislao…, Beč 1746. (Pohvalnica u čast sv. Ladislava).
- Ivan Filip Vezdin — od toga autora i o tom autoru ki je Hrvat iz Dolnje Austrije iz Cimofa (Hof am Leithagebirge) — bilo je izloženo već knjig (tiskane u Rimu) kao i njegova biografija iz Hormayrove serije Österreichischer Plurarch, Beč, 1807.
- Adam Dvertić je takaj bio Hrvat s Moravskoga Polja, a bio je rektor Bečkoga sveučilišća (1758.), doktor filozofije, bečanski kanonik, kasnije pomoćni biškup (Weihbischof).
Njegovo ime Adam Dwertitsch je u kamen uklesano (!) — na Tabli rektorov u auli (novoga) Univerziteta.
(Josip Seršić)