Malo se ka vodena biljka more pohvaliti lipotom vodencvijeta ili lopoča (Seerose). Lopoč sliši rodu s botaničkim imenom Nymphaea. Lopoče kinči veliko plutajuće kožnato lišće, ko je srcoliko. I njegovi cvijeti plutaju na vodi. Farba im varira od bijele prik žute, ružaste do plave. Neki potribuju diboku vodu, drugi rastu i u plitki jezeri. Zvana ukrasnih svojstav, ove biljke imaju i ljekovita svojstva. Za to se hasnuje list, cvijet i rizom (Rhizom). Lopoči ne podnašaju hladnoću. Ako je rizom u dibini, na koj se voda ne smrzne, preživu zimu. Kod nas je proširen bijeli lopoč (Nymphaea alba). Ova sorta se sadi na dibinu od 50 - 200 cm. Većina lopočev su hibridne sorte, a razmnožavaju se dilenjem. Prvi hibridi lopoča pojavili su se krajem 19. stoljeća. Francuz Msg. Latour-Marliac je nje stvorio. Gdo si kani zasaditi lopoče, mora to činiti u posuda za sadnju vodenih raslin. Na tlo se pod kutom od 45° položi rizom. Raslina se utisne u tlo, a supstrat prekrije šljunkom. Svakih nekoliko ljet se lopoč triba diliti. Betegi i škodljivci kumaj napadu lopoče. To je na svaki način olakotna okolnost u uzgoju ovih raslin.