Seriju predavanja i rasprav na temu „Prvi svitski boj i Hrvati“ zajedno organiziraju Hrvatski centar u Beču i bečki ogranak HKD NAPREDAK u okviru »Razgovora u Centru«. Prvi u ovoj seriji je bio referirao povjesničar Nikola Benčić još u januaru o. lj. Srijedu, 12. feb. u Be­ču je gostovao hrvatski povjesni­čar i kroatist iz Ugarske i ravnatelj nedavno otvo­renoga Ug­ar­skoga kulturnoga instituta u Zagrebu dr. Dinko Šokčević, a njegov sugovornik je bio gl­a­vni urednik HRVATSKIH NOVIN Petar Tyran. Kao uvod u temu „1914. i Hrvati“ Šok­čević je dao kratak pregled ugarske povijesti posebno se osvrnuvši na povijest Hrvatov u Ugarskoj i prekretnice u većstoljetnom suživotu Hr­vatov i Ugrov.

 

BEČ — Prošlotajedni »Razgovor u Centru« ugostio je dr. Dinka Šokćevića, hrvatskoga povjesničara i kroatista iz U­ga­rske. Dr. Šokčević se je po studija povijesti umjetnosti i arheologije u Zagrebu, 1990. zaposlio u novinarskoj struki u tjedniku ugarskih Hrvatov HRVATSKOM GLASNIKU, ondaš­nji NARODNI NOVINA.

 

Istoga ljeta je počeo djelati na Filozofskom fakultetu Sve­učilišća Janus Pannonius u Pe­čuhu. Prvo je predavao povijest Balkana u okviru Odsjeka za povijest (seminar za balkanistiku) u svojstvu gosta-predavača. Iduće ljeto je stekao status asistenta na katedri za hrvatski jezik i književnost, ka­de i danas predaje, drži kolegije iz povijesti i kulturne povi­jesti Hrvatov, a na katedri za po­vijest predaje Povijest i kultur­nu povijest Balkana. Danas je sveučilišni docent, pro­čelnik Odsjeka za kroatistiku i rav­na­telj Instituta za slavistiku na Sveučilišću u Pečuhu (od 2008. lj.­). Ravnatelj je nedavno otvorenoga Ugarskoga kul­turnoga instituta u Zagrebu.

 

Pred brojnimi gosti, med ki­mi je bi­la i ministrica savjetn­i­ca u hrvatskom Veleposlan­st­vu u Be­ču dr. Zdenka Weber, dr. Šok­čevića je ugostio Petar Tyran. Iskoristio je tu priliku da pub­liki pokaže primjerak Naših Novin (prethodnika Hr­vat­skih novin) iz 1914., ke su ta­da bile stare samo četira lje­ta. Toga ljeta novine su izašle u Ugarskoj i bile su jako sklone kralju ods. cesaru, a jur u feb­ruaru su najavili nemire i mogući boj. Tako male i mlade novine su iznenadjujuće dobro predvidile daljnji tijek nemira, brzo su izvijestile o uboj­stvu prijestolonasljednika i njegove žene još pritom ob­ja­vi­le njeve fotografije.   

 

Povjesničar dr. Dinko Šok­čević u Hrvatski centar je do­šao kao svojevrsni zastupnik juga Ugarske, i cijenjeni povjesničar kako bi nam dao novi kut gledišća toga traumatično­ga ljeta. Dr. Šokčević se je pu­no bavio hrvatsko-ugarskimi o­dnosi, od 1790. do 1918. ljeta, te je pisao o stereotipi ki su vladali u javnosti, o onimi stereotipi ke su Ugri imali o Hrvati, ali i obrnuto. Tijekom is­traživanja i iščitavanja tadaš­njih novin, dr. Šokčević je utvr­dio da je toga prijelomnoga 1914. ljeta u odnosi Hrvatov i Ugrov vladalo zatišje. 1913./14. u Hrvatskoj je aktu­alna hrvat­sko-srpska koalicija, ka je skl­o­pila primirje s Ug­ri. Iako je desetljeće prije, 1905., dr. Frano Supilo promovirao s­avez Hrvatov i Ugrov, a protiv Austrije, ta idila nije du­go potrajala. 

 

Takov odnos se je odrazio na Hrvate u Ugarskoj, prven­s­tveno Bunjevcev, ki su tih ljet osnovali Udrugu za pokreta­nje bunjevačkoga školstva, i to­ga 1914. ugarska vlada u Pešti odlučuje da prijedlog uzme u obzir. I Hrvati i Ugri su bili složni u tom da u tom boju o­svetu prijestolonasljednikovu smrt, i predvidjali su da će durati kratko. I baka dr. Šokčevića mu je prepričavala kako su muškarci bili oduševljeni bojem, dokle su hrvatske žene ipak bile bojažljivije, a dr. Šokčević smatra da su za ta en­tuzijazam krivi novinari i poli­tičari, tr Crikva. Hrvati su pak u boj išli iz uvjerenja da ako se dokažu pred carem, i da će tada moći s pravom zahtjevati promjenu svojega položaja i da će Hrvatska biti ujedinjena i jednaka ostalim državam u n­o­vom dualističkom okruženju. 

 

Nažalost, povijest je za sve Hrvate, i one u Hrvatskoj i one u Ugarskoj namijenila tužniju sudbinu, ka ih je pratila skoro cijelo prošlo stoljeće. »Razgovori u Centru« nastavit ćedu se i dalje baviti ovom potresnom tematikom, skupa s idućimi u­važenimi gosti, tr će nastaviti slagati mozaik patnje hrvat­sko­ga naroda diljem Europe.

(Jelena Duvnjak)

 

Kategorije