Hasnovanje materinskoga jezika je ljudsko pravo i zako­re­nje­no u mnogi nacionalni i internacionalni deklaracija. Ali pr­a­vni znanstveniki se tu­žu, da p­o­jam „ma­nji­na“ zbog komplicirane pravne m­a­terije u interna­cionalnom pogledu nije jas­no definiran. Značenje riči „manjina“ se jedno­stavno pretpo­stavlja (prisp. Brunner 2001; Hofmann 2005).

 

Zastarana i nebulozna definicija „manjine“

Jednu definiciju, pod kimi uvjeti je jedna zajednica naci­onalna ma­nj­i­na, je dao Talijan Francesco Capotorti. Mnogi dokumenti baziraju na njegovoj definiciji, ka je još iz 1977. ljeta. Po Capotortijevoj definiciji manjinu karakteriziraju četira svojstva:

  • Ona je brojčano slabija  nego ukupno stanovničtvo. 
  • Ona u državi igra podre­djenu ulogu.
  • Ona se razlikuje od ostaloga stanovničtva u pogledu na etničku, vjersku i jezičnu dimenziju.
  • Ona ima želju obdržati svoju kulturu, vjeru i svoj jezik.

Svaki človik ima pravo na to, da sam odluči, je li kani pripadati manjini ili ne. Zakonska definicija manjinskoga poj­ma ada bazira na slobodi. I tako svaki pojedini človik odlučuje, je li kani ishasnovati ma­njin­ska prava ili ne. U skladu s tim stoji u Kopenhaškoj deklaraciji o ljudskoj dimenziji Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (Ksze: prisp. član 32), da svaki človik po vlašćoj želji more biti dio nacionalne ma­njine ili ne. To individualno pravo je zapisano i u Općoj deklaraciji o pravi človika (Allg­e­meine Erklärung der Menschenrechte). 

 

Rediti se po tom, ča individualac kani, znači zatrti jezik

Glavni problem postoji u tom, da se država pri ispunjiva­nju ma­njinskih dužnosti ne bi smi­la rediti po tom,
ča individualac kani. Jezik je kolektivno imanje. On je ima­nje zajednice. Jezik se more hasnovati i obdržati samo u zajednici. Kolektivnost je jak kriterij. Kolektivnost ne skrsne, kad se jezična prava kombiniraju s individualnimi pravi (prisp. Bratt Paulston 2006/ 2003). Jezik ima izglede na budućnost samo u socijalnoj interakciji, kad ga govorniki hasnuju u zajednici. To znači, da država subjektivno pravo pojedinca mo­ra podrediti kolektivnomu pravu, ako joj je želja, da jezik opstane (prisp. Brunner 2001).

 

Manjina nima glasa

Capotorti u svojoj definiciji o manjini doslovno veli, da ma­njina mora zauzimati nedominantnu poziciju, da bi mogla konzumirati manjinska prava. Nedominantna pozicija znači, da manjina mora biti podre­djena većini u pogledu na ekonomske, socijalne i kulturne re­surse (prisp. Toivanen 2005). Ako je to tako, manjina ne mo­re odlučivati o svoji životni prilika, nego se mora složiti s tim, ča joj dominantna grupa oktro­ira. Dominantna grupa je politička i ekonomska elita, ka je na vlasti i odlučuje, je li će ma­njini dopustiti pristup vlašćoj kulturi. Je li će manjina moći opstati, odlučuje moćna elita sama, Manjina nima glasa.

 

Agnjica Csenar-Schuster 

Kategorije