Va vom novom ljeti/Bog vam daj zdravlje i veselje/I sve ča si od Njega željite/A po smrti dušno zveličenje!
Ovako lipo glasi naša čestitka ili novoljetna koleda, ku smo si do dana današnjega očuvali u mojem rodnom selu Velikom Borištofu. Ako prvi put u novom ljetu stupite u nečiji stan, mu ovako koledate/benčate/čestitate. Drage štiteljice i dragi štitelji, primite i vi ovu novoljetnu čestiku od srca!
Kako vidimo, se piše „novo ljeto“ malom početnom slovom, jer se misli na cijelo ljeto, ko se je počelo 1. januara/ siječnja, a dura do 31. decembra/prosinca. Zato je i pravilno napisati: Željim ti srićno novo ljeto! Pravoda moremo komu poželjiti i samo lip svetak, ako to kanimo, ada 1. januara/siječnja. U tom slučaju bi morali napisati Željim ti srićno Novo ljeto!, no obično željimo sve najbolje za cijelo ljeto a ne samo za svetak, tako da u pravilu čestitamo: Srićno novo ljeto!
U našem jeziku moremo i poželjiti Srićno novo 2018. ljeto!, ako kanimo brojem naglasiti, o kom ljetu je govora. U tom slučaju moramo za brojem ljeta svakako staviti točku. Odgovarajuće pravilo glasi: „Za rednimi broji stoji točka.“ Zato se u našem književnom jeziku i za datumom mora napisati točka: Danas je 8. 1. 2018. i danas se je počela opet škola.
U gh. jeziku se za rednim brojem svenek stavlja točka, a to i onda, ako slijedi za točkom još ki drugi pravopisni znak (npr. uskličnik, upitnik, zagrada, dvotočka,…). Primjeri u rečenici: Srićno novo 2018.! Kada si se narodila? 1964.? Mate Meršić Miloradić (1850. - 1928.) je rodom iz Frakanave. Ste dvojezične seoske natpise dostali 2000. (ljeta)? (U prethodnoj rečenici ne moramo napisati rič „ljeta“, jer je točkom jasno odredjeno da se misli na ljeta.)
Moj sin će završiti osnovnu školu u školskom ljetu 2018./ 2019. Neka ti bude srićno i blagoslovljeno novo 2018. ljeto, na svaki način bolje nego 2017.!
(Zorka Kinda Berlaković; 84.)