Gradišćanskohrvatski jezik pripadnikom manjine ne nudi šanse za ekonomski napredak. Zato ga oni kumaj još tradiraju iz generacije u generaciju. Ne postoju djelatna mjesta, za ka je potribno jezično znanje ili za ka je propisano hasnovanje jezika.

Gradišćansk­o­hrvatski nima hasni
Još jedan uzrok za napuš­ćanje jezika, takozvani language shift, je diskriminacija i mišlje­nje pojedincev, da gra­dišćanskohr­va­t­ski jezik ni­ma ha­sni. Treti uzrok postoji u manjkavoj jezičnoj izobrazbi i operacion­a­lizaciji propisov za dvojezično podučavanje. Uči­te­ljem fali potribno jezično znanje, a tako ni jezično po­dučavanje nije za­dovo­ljava­juće. Jezični ni­vo ni učiteljev, a ni školarov ni­je evaluiran, a ne ocjenjuje se ni to, je li subvencioniranje odre­djenih projektov ima smi­s­la za manjinu ili ne.

Gradišćanskohrvatski nije cijenjen
Kad neki jezik nije ekonomiziran, to škodi njegovomu imi­džu. Zbog čemerne reputacije se govorniki odvraćaju od svojega materinskoga jezika i preuzimaju onoga s boljimi ekonomskimi izgledi, onoga ki je lukrativniji, a to je naravno nimški. Ov fenomen je poznat po cijelom svitu i se vidi i kod drugih manjin, ne samo kod Gradišćanskih Hrvatov.

Stanje ugroženoga jezika
Premda je gradišćanskohrvat­ski jezik u Gradišću dodatni službeni jezik i kot nacionalni varijetet standardiziran gramatikom i rječniki, je okrnjen ops­o­lescencijom. Opsoles­cen­­ci­ja je stanje ugroženoga jezika kratko pr­lje nego izumira. Tipično za takov jezik je, da se kumaj hasnuje u javnosti i da ga ljudi kumaj znaju govoriti. Pojave opsolescencije ili jezične erozije su gramatikalizacija i releksifikacija.

Ča značu gramatikalizacija i releksifikacija
Gamatikalizacija opisuje pro­mjene u jeziku, za vrime kih gramatički markeri polako nestaju. Elementi gramatike se preuzimaju iz superstrat jezika (nimški) u supstrat jezik (gradišćanskohrvatski). Posljedica toga je propadanje jezične supstancije. Releksifikacijom se leksikon jednoga jezika na­do­mješćuje vokabularom dru­goga jezika. Jezik, iz koga potiče leksikon, se zove lexifier. U našem slu­čaju je nimški jezik lexifier. Releksifikacijom se stapaju, kreoliziraju, jeziki. Za to su naravno potribni jezični kontakti.

Revitalizacija jezika
Uz masivno napušćanje jezika postoji i intendirana revitalizacija. U tom slučaju država po­stavlja ustanovu za jezično planiranje sa zada­ćom istraživa­nja i izgradjivanja jezika pak implementiranja strukturnoga plana za revitali­zaci­ju. U po­gledu na gradiš­ćansko­hr­vatski jezik to zasad nije predvidjeno. U medjuvrimenu je­zik umira i dramatično se smanjuje broj gradišćanskohrvatske manjine.

(Agnjica Csenar-Schuster)