Danas ćemo se baviti mno­žinom imenic ženskoga ro­da, ke završavaju na suglasnik ili konsonant. One pripadaju „vrsti i“ ter se dekliniraju po i-deklinaciji ili 3. deklinaciji.

I-deklinacija ima u množini sljedeće nastavke: N –i (riči, misli, kriposti, noći), G –i (ri­či, misli, kriposti, noći), D –am (ričam, mišljam, kripoš­ćam, noćam), A –i (riči, mi­sli, kriposti, noći), V –i (riči, misli, kriposti, noći), L –i (riči, misli, kriposti, noći), I –i (riči, misli, kriposti, noći). Primjeri u rečenici: Ljetne noći (N) su kod nas obično jako ugodne. On je človik prez bar kakovih kriposti (G). Veselim se lipim ričam (D). Doktor joj je prepisao svakaričke/svakorjačke ma­sti (A). Oj, misli (V), kamo ste nek prošle! O naši tajni misli (L) se sada ne kanimo pominati. S tolikimi laži (I) nismo računali!

Kako vidimo kod podvličenih sintagmov su i pridjev ili za­mje­nica u ženskom rodu, vindar se ne moraju svenek slagati s nastavkom imenice. Zač je to tako? Usporedimo sintagme „ljetne vrućine“ i „ljetne noći“ u nominativu/prvom padežu. I „vrućina“ i „noć“ su ženskoga roda, no prva imenica se dekli­nira po e-deklinaciji, a dru­ga po i-deklinaciji. Zato je krivo reći „ljetni noći“ (npr.: ovo su lipi ljetni noći), ča se jur mo­re čuti u naši govori. Morebit to leži na tom, da nam krivi izraz zvuči harmoničnije, jer onde imaju i pridjev i imenica nastavak –i. Ipak, gramatički gledano imamo jasno pravilo: u nominativu je „ljetni“ oblik za muški rod, a „ljetne“ za ženski rod. Pravilno je ada samo ljetne noći.

Isto tako: pet majkov – pet momčadi. I u ovom primjeru su obadvi imenice ženskoga roda, no nastavki nisu isti. Nij točno reći „pet momčadov“, jer „momčad“ se deklinira/sklanja po i-deklinaciji, dokle se „majka“ deklinira/sklanja po e-deklinaciji. Hoće li se koč normirati „momčadov“ u genitivu množine kot iznimka, će se pokazati s vrimenom. U našoj velikoj Gramatiki (str. 120) ova rič nije uvr­š­ćena med iznimke.

(Zorka Kinda Berlaković; 97.)