Slovenija i Austrija tužu Hrvatsku zbog zahtjeva za azil. U dvi predmeti rič je o konkretni slučaji, ali Sud EU kroz njih će pravno odgovoriti na dilemu ka se tiče svih sličnih situacijov. Način na ki se je Hrvatska nosila s migrantskom krizom 2015., točnije politika Milanovićeve Vlade ka se je svodila na taktiku „sve ki udju na istoku šalji dalje čim brže pre­ma zapadu“, zapravo je sa­svim u redu i u skladu s europskimi propisi, zaključila je nedavno nezavisna odvjetnica Suda Europske unije u predmetu u kom su Slovenija i Austrija smatrale da je Hrvatska ta ka je odgovorna za razmatranje zahtjevov za azil državljanov Sirije i Afganistana.

LUKSEMBURG — Rič je o dvi predmeti ki se vode pred Sudom Europske unije u Luksemburgu. U prvom, Slovenija smatra da je sirijski državljan A. S. ušao u Hrvatsku „nezakonito“ u smislu Uredbe Dub­lin III., a ta Sirijac osporavao je slovensku odluku tvrdeći da činjenicu da su mu hrvatska tijela dopustila da udje u Republiku Hrvatsku i nastavi pu­tovanje zapadnobalkanskom rutom triba tumačiti kao da je A. S. zakonito ušao u Hrvat­sku. U drugom predmetu, afganistanska obitelj Jafari pr­vo je ušla u Europsku uniju u Gr­čkoj, pa nastavila rutom i ponovno ušla u EU u Hrvatskoj, ka ih je transferirala dalje, da bi cijela obitelj zatražila azil u Austriji. Austrija takaj tvrdi da je Hrvatska odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil obitelji Jafari. U ova dva predme­ti radi se o konkretni pojedinci, ali presuda Suda EU (ka još nije donesena) kroz njih će pravno odgovoriti na puno ve­ću dilemu ka se tiče svih sličnih situacijov s tražitelji azila ki su prošli nekom od migran­t­skih rutov prema EU. Nezavi­sna odvjetnica Suda EU — či­je je mišljenje iznimno važno, ali nije presudno — prošli tajedan je zaključila da, suprotno argumentom Slovenije i A­u­strije, Hrvatska nije odgovorna za razmatranje takovih za­htjevov za azil. Za zahtjev A. S. odgovorna je Slovenija, a za zahtjeve obitelji Jafari Austrija. U tom mišljenju piše da iz­raz „nezakonit prelazak“ ne o­buhvaća situaciju u koj, zbog masovnoga priliva ljudi ki iš­ću medjunarodnu obrambu unutar EU, države članice poput Hrvatske dopušćaju tim ljudem da pridju vanjsku granicu EU i dalje nastavu putovanje do drugih držav članicradi podnošenja zahtjeva za azil.

Taktika Vlade Zorana Mila­novića „sve ki udju na istoku šalji dalje što brže prema zapadu“ u skladu je s europskimi propisi.

(uredn.)

Kategorije