U Velikom Borištofu su 19. decembra predstavili knjigu slavistice Katarine Zvonarić s naslovom »Kalendari Gradišćanskih Hrvatov od 1806. do 2012.« Diplomsko djelo Velikoborištofke je izdao Znanstveni institut Gradiš­ćanskih Hrvatov (ZIGH) kao osmi svezak serije GRADIŠ­ĆANSKOHRVATSKE STUDIJE. Knjigu su predstavili Katja Sturm-Schnabl od Be­čke slavistike i Nikola Benčić (vi­di zdola njegovu recenziju).

 

 

VELIKI BORIŠTOF — Knji­ga je podiljena u dva velike tematske kruge. U prvom dijelu knjige je mr. Katarina Zvonarić popisala i prikazala sve kalendare ki su izašli dokle ih je nacionalsocijalistička vlast pr­epričila, dakle od 1806. do 1942. ljeta. U drugom dijelu je tematski analizirala i sadr­žaj pobojnih kalendarov početo od 1946. do lanjskoga ljeta.

 

Katarina Zvonarić je poldrug ljeta djelala na knjigi i je rekla, da je pokusila tematska težišća istaknuti ali da je u nji još čuda svega već.

 

Akademik Nikola Benčić je kod predstavljanja kalendara govorio o velikoj važnosti kalendarov, ki su u neki ljeti iza­šli od trih različnih urednikov. Kalendari da stoju po molitve­niku i bibliji na tretom mjestu kod gradišćanskih Hrvatov. Najproširenija knjiga kao takova su bili kalendari a došli su i u one stane, kade se hrvat­ska rič već nije tako cijenila i širila, je rekao Nikola Benčić.

 

Kalendar da je svenek bio najčvršći stup hrvatske kulture, hrvatskoga jezika i znanja o gradišćanski Hrvati a zato se triba staviti na prvo mjesto u izdavačkoj djelatnosi i u svisti, ar cijenimo tamburu, jačenje i festivale a pisana rič je stupi­la malo najzad, tako Benčić.

 

Knjiga o Kalendari Gradiš­ćanskih Hrvatov se more kupiti kod Znanstvenoga instituta u Trajštofu za cijenu od 22 €.


Nikola Benčić:

„Nije pretirano, naš KALENDAR, svejedno kako se je on zvao u prošlosti je bez sumlje knjiga za svakoga. Ispostavilo se je to točnom analizom i predstavljanjem diplomskoga djela Katarine Zvonarić u No­voj dvojezičnoj sridnjoj školi u Velikom Borištofu. Prilikom lipe svetačnosti, ku je polip­šao jačkarni zbor Velikoga Boriš­tofa je profesorica Katja Sturm-Schnabl, kod ke je mlada magistra pisala diplomsko djelo, i Nikola Benčić pokazali na zvanaredno kulturnoprosvetiteljsko i zabavno značenje kalendara za gradišćanskohrvat­ki narod. Bez sumlje se kalendarom govori o najproširenijoj i najpoznatijoj knjigi za gradišćanske Hrvate. Nekada, za vrime baroka su glasovite molitvene knjige imale najveću proširenost a tako bile i tajno­viti učitelji naroda na molitve, jačke, katekizam i spomendane patronov svecec u toku cri­kvenoga ljeta. Od početka 19. stoljeća se je počela minjati si­tuaciju i je kalendar preuzeo to općeznamenito značenje u narodu. A tu proširenost i zna­čenje do danas nije nijedna druga knjige u narodu mogla preuzeti.

 

Zač je to tako? Od početka je kalendar u obliku posebne knjige imao uz kalendarij, as­tronomske i praktične informacije i zadatak zabavljanja i poučavanja. To je bio prvobitni zadatak u novijem ča­su i stoprv po Drugom svit­skom boju se je on proširio i u lje­topis s vrlo podučnimi doprinosi o našem narodnom životu. Uz sve to je to prva knjiga književnih doprinosov, pjesam, štoric, novelic, pak dio za dicu s posebnim prilogom…

(nastavak slijedi)

 

Kategorije

Slike