U Velikom Borištofu su 19. decembra predstavili knjigu slavistice Katarine Zvonarić s naslovom »Kalendari Gradišćanskih Hrvatov od 1806. do 2012.« Diplomsko djelo Velikoborištofke je izdao Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) kao osmi svezak serije GRADIŠĆANSKOHRVATSKE STUDIJE. Knjigu su predstavili Katja Sturm-Schnabl od Bečke slavistike i Nikola Benčić (vidi zdola njegovu recenziju).
VELIKI BORIŠTOF — Knjiga je podiljena u dva velike tematske kruge. U prvom dijelu knjige je mr. Katarina Zvonarić popisala i prikazala sve kalendare ki su izašli dokle ih je nacionalsocijalistička vlast prepričila, dakle od 1806. do 1942. ljeta. U drugom dijelu je tematski analizirala i sadržaj pobojnih kalendarov početo od 1946. do lanjskoga ljeta.
Katarina Zvonarić je poldrug ljeta djelala na knjigi i je rekla, da je pokusila tematska težišća istaknuti ali da je u nji još čuda svega već.
Akademik Nikola Benčić je kod predstavljanja kalendara govorio o velikoj važnosti kalendarov, ki su u neki ljeti izašli od trih različnih urednikov. Kalendari da stoju po molitveniku i bibliji na tretom mjestu kod gradišćanskih Hrvatov. Najproširenija knjiga kao takova su bili kalendari a došli su i u one stane, kade se hrvatska rič već nije tako cijenila i širila, je rekao Nikola Benčić.
Kalendar da je svenek bio najčvršći stup hrvatske kulture, hrvatskoga jezika i znanja o gradišćanski Hrvati a zato se triba staviti na prvo mjesto u izdavačkoj djelatnosi i u svisti, ar cijenimo tamburu, jačenje i festivale a pisana rič je stupila malo najzad, tako Benčić.
Knjiga o Kalendari Gradišćanskih Hrvatov se more kupiti kod Znanstvenoga instituta u Trajštofu za cijenu od 22 €.
Nikola Benčić:
„Nije pretirano, naš KALENDAR, svejedno kako se je on zvao u prošlosti je bez sumlje knjiga za svakoga. Ispostavilo se je to točnom analizom i predstavljanjem diplomskoga djela Katarine Zvonarić u Novoj dvojezičnoj sridnjoj školi u Velikom Borištofu. Prilikom lipe svetačnosti, ku je polipšao jačkarni zbor Velikoga Borištofa je profesorica Katja Sturm-Schnabl, kod ke je mlada magistra pisala diplomsko djelo, i Nikola Benčić pokazali na zvanaredno kulturnoprosvetiteljsko i zabavno značenje kalendara za gradišćanskohrvatki narod. Bez sumlje se kalendarom govori o najproširenijoj i najpoznatijoj knjigi za gradišćanske Hrvate. Nekada, za vrime baroka su glasovite molitvene knjige imale najveću proširenost a tako bile i tajnoviti učitelji naroda na molitve, jačke, katekizam i spomendane patronov svecec u toku crikvenoga ljeta. Od početka 19. stoljeća se je počela minjati situaciju i je kalendar preuzeo to općeznamenito značenje u narodu. A tu proširenost i značenje do danas nije nijedna druga knjige u narodu mogla preuzeti.
Zač je to tako? Od početka je kalendar u obliku posebne knjige imao uz kalendarij, astronomske i praktične informacije i zadatak zabavljanja i poučavanja. To je bio prvobitni zadatak u novijem času i stoprv po Drugom svitskom boju se je on proširio i u ljetopis s vrlo podučnimi doprinosi o našem narodnom životu. Uz sve to je to prva knjiga književnih doprinosov, pjesam, štoric, novelic, pak dio za dicu s posebnim prilogom…
(nastavak slijedi)