Pri razgovoru u Centru srijedu navečer u Beču je gost Petra Tyrana bila nadzornica za manjinsko školstvo u Gradišću, mag. Karin Vukman-Artner. Glavna tema je bila nova metoda podučava­nja imenom imerzija, ku su upeljali početo s ovim škol­skim ljetom na dvojezični os­novni škola sridnjega i južnoga Gradišća. Imerzija zn­a­či jedan tajedan podučavaju po hrvatsku a drugi tajedan po nimšku. Ali dosada to još funkcionira samo dijelom, je rekla nadzornica K. Vu­k­man-Artner. Počeli su na ne­ki škola sridnjega i južnoga Gradišća, dokle za sje­ver još išće praktikabilno rješe­nje. Svaka škola da si je sas­tavila koncept, po kom ne­ka se počinje korak po korak.

BEČ — Učenje zna biti dosadno, suhoparno i naporno. Ali ne i imerzijom, novom nastavnom metodom upeljanoj ovo školsko ljeto u dvojezič­ne osnovne škole u sridnjem i ju­ž­nom Gradišću. Učenje po prin­cipu imerzije, ča znači ta­je­dan dan nastave, podučavanja na hrvat­skom jeziku, a tajedan na nim­škom, je zanimljivo, motivirajuće i učinkovito, tvrdi nad­zornica za manjinsko školstvo u Gradišću mag. K. Vuk­man-Artner, ka je bila gost tribine u Hrvatskom centru u Beču.

S njom je o tom kako imerzivno po(d)učavanje, posebice gradišćanskih Hrvatov, funkcionira u praksi razgovarao gl­avni urednik Hrvatskih n­o­vin Petar Tyran.

Tyran je uvodno nazočnim predstavio svoju sugovornicu, ka je aktualna nadzornica od početka 2012. ljeta. Istakao je kako je Vukman-Artner „prava osoba na pravom mjestu“, jer je imala priliku kroz svoje du­go­­ljetno pedagoško djelovanje steći cjelovit uvid u obrazovni sustav u Austriji, a posbeno i u Gradišću i Koruškoj.

„Ov način podučavanja Sl­o­venci u Koruškoj prakticiraju jur ljeta dugo. Rezultat evalu­a­cije je pokazao da od ove metode podučavanja jezično pr­o­fitiraju svi školari u razredu, još i oni kim slovenski nije ma­terinski jezik“, rekla je Karin Vukman-Artner, ka je i osobno pohodila Korušku kako bi se uvjerila u učinkovitost ove metode.

„Imerzija, kao pilot projekt je sada upeljan u neke škole sridnjega i južnoga Gradišća, jer kod njih vladaju slični, relativno odobri uvjeti u pogledu na poznavanje hrvatskoga jezika. Kasnije namjeravamo imerzivno podučavanje upe­ljati i u škole u sjevernom Gra­dišću, jer onde su uvjeti bitno drugačiji, pak se i podučava­nje tomu mora prilagoditi“, p­o­jasnila je. Istaknula je kako je oduševljena imerzivnim podučavanjem, tr da joj je dugoročni cilj imerziju implementirati u manjinsko školstvo u Gradišću. „Koncept imerzije ćemo troja ljeta znanstveno pr­atiti, pak će se evaluirati i pogledati kakovi su bili rezultati u praksi“, rekla je Karin Vukman-Artner, najavivši da je predvidjeno i proširenje imerzije na više škole. „Koncept imerzije bi se mo­gao i morao koristiti i u dvojezični čuvarnica u Gradišću“, napomenula je, dodavši kako je is­toga mišljenja kao i glavna taj­nica Hrvatskoga centra Gab­riela Novak-Karall, ka je rekla da ta nova metoda učenja mo­re biti uspješna samo ako se njom obuhvatu i dica u dičji vrtići, čuvarnica i predškolska dica.

Da sve baš i nije tako ru­ži­ča­sto kako se čini na prvi po­gled moglo se je za­ključiti po­tom kad je nadzorni­ca za ma­njin­sko školstvo iznesla izazo­ve s kimi se susreću dica gradišćanskih Hrvatov. Izmed os­taloga ova iskusna metodi­čarka hrvatskoga jezika nije skrivala da je svisna složene socio-lingvisti­čke situacije gra­dišćanskih Hrvatov i različitosti u jezični kompetencija pojedinih školarov, ali i učite­ljev i učiteljic hrvatskoga jezika u Gradišću. Kako se je mo­glo čuti, uz to, u gradišćanski škola nedostaje učiteljev s dovoljnim ili uopće poznavanjem hrvatskoga jezika.

„U šest osnovnih škol u sjevernom Gradišću trenutačno nedostaje još i deset dvojezičnih učiteljev-razrednikov i to u Pandrofu, Štikapronu, Rasporku, Vorištanu, Cindrofu i Klimpuhu“, napomenula je, dodavši kako se dvojezična na­stava prem toga održava tako da se minja učiteljica ka drži nastavu na nimškom s onom ka drži nastavu na hrvatskom iz paralelnoga razreda u OŠ.
„Situacija u manjinski ško­la u Gradišću nije zadovoljavajuća, ali ja sam optimist da ćemo, kao i gradišćanski Hrvati ki su na ove prostore do­š­li prije pet stoljeć, i dalje uspiti očuvati hrvatski jezik, kulturu i identitet. Jako je va­žno da se novelira i manjinski školski zakon za Gradišće“, rekla je nadzornica za ma­njinsko škol­stvo Gradišća Ka­rin Vukman-Artner.

Obzirom na rapidno pada­nje hrvatske jezične kompetencije kod djece i mladih u Gradišću, nova metoda imerzivnoga po(d)učavanja, predstavljena u Beču, morebit je i novi mogući „recept“ za pozitivan preokret.  

Koncept imerzije bi se mo­gao koristiti i na dvojezični ču­varnica Gradišća, je rekla Ka­rin Vukman-Artner. Skupa s nadzornicom za dvojezične ču­varnice u Gradišću Kornelijom Berlaković da jur djela na toj ide­ji. U prvom koraku da ćedu se ravnateljice i ravnatelji osnovnih škol i peljačice čuvarnice službeno sastati i informirati o tom. Vizija je ta, da se koncept imerzije pe­lja od čuvarnice do mature, veli Karin Vukman-Artner.

(Snježana Herek)