Društvo za muzej i kulturu na Hati (Muk) pozvalo je na svoju tradicionalnu ljetnu izložbu u seoskom muzeju nedilju, 10. julija, ku su uz muzičku pratnju Hatskoga kola otvorili predsjednik Muk-a stud. nadsavj. mr. Feliks Miletić i direktorica u m. škol. nadsavj. Ana Kustrić. Tema je ove izložbe »Školstvo od početka do danas«. Kaže prije svega povijesne dokumente u vezi sa školom u Novom Selu početo od 1659. ljeta. Izložba bit će otvorena do jeseni po dogovoru s kustosom izložbe Feliksom Miletićem.

NOVO SELO — U ovom selu na Hati na čistom sjeveru Gradišća su nedilju, 10. julija otvorili izložbu o dvojezičnoj osnovnoj školi Novoga Sela. Organizator je Društvo za muzej i kulturu. U izložbi je uz drugo dokumentiran razvitak škole, čiji početki sižu (dokumentirano) najzad do 1659. ljeta. Kako je u svojem uvodu izložbi naglasio Feliks Miletić „osnovna škola Novoga Sela broji med najstarje škole Gradišća. A kanonske vizitacije nudu korisne podloge za to. Dā se dokazati, da je jur 1659. ljeta po prvi put imenovana osnovna škola Novoga Sela s tadašnjim učiteljem Petrom Sinkovićem. Zapis postoji u dokumenti kanonskih vizitacijov.“  U 1680. lj. je zabilježen školnik Matijaš Dusić iz Jandrofa a u 1696. ljetu Matijas Arich iz Sumaraja (Sommerein).
Kako i sve druge škole u tadašnjoj zapadnoj Ugarskoj je i novoseoska osnovna škola bila konfesionalna (do 1938. ljeta) i je pripadala Dijecezi Jura. U ti dokumenti je zvana toga zabilježeno koliko je učitelj zaslužavao, da je brao lukno (Kirchengebühr) i koliko dice je pohadjalo školu. Prosječno je to bilo med 80 i 90 ali najviši broj je dokumentiran 1921./22. ljeta sa 121 školar.
Tijekom NS-režima je načelnik Laimbach po naredbi iz političkoga vrha Nsdap-a 1938. ljeta pokušavao ukinuti hrvatsko podučavanje u novoseoskoj školi, ali su se muži sela tomu jednoglasno suprotstavili, tako da se je na OŠ u Novom Selu do 1944. ljeta podučavalo po hrvatsku. Toga ljeta je hrvatski ukinut, jer već nije bilo učitelja ki bi znao hrvatski.
Polag riči Feliksa Miletića su jur 1659. ljeta i dica iz susjedne Lajtice pohadjala školu u Novom Selu. Ča još nije potpuno istraženo je mjesto prve škole u selu. Sadašnju školu su izgradili 1858. ljeta.
Tijekom nacionalsocijalističkoga režima se je prem prepovidi redovito podučavao hrvatski jezik — je naglasio Miletić. Crikveni savjet i tadašnji farnik Tome Sučić su se uspješno suprotstavili NS-načelniku i ostalim NS-pripadnikom regije, tako da su očuvali hrvatsko podučavanje — uz nimško od 1938. ljeta.
Po boju, 10. decembra 1945. je opet počelo podučavanje u školi, ka je bila trorazredna — do 1969./70. kada je upeljan drugi stepen glavne škole — je uz puno drugih vrlo zanimljivih podatkov povidala dir. u m. Ana Kustrić. Tako i to, da  škola danas ima 21 školar i da je početo od 1920-ih ljet 122 maturantov izašlo iz sel i su 33 postali akademičari.  (uredn.)