Dr. Manfred Frey, bivši potpredsjednik Austrijske Nacionalne banke učlanjen u udrugi Saveza folksdojčerskih domorocev je u privatnom zvanju bio direktor Financijskoga ureda za Beč, Dolnju Austriju i Gradišće. Kao pripadnik nimške narodne grupe u 1945. ljetu, po koncu II. svitskoga boja, skupa s ostalimi Nimci prisilno morao je ostaviti svoju i domovinu svojih ocev i praocev u južnoj Moravskoj (Češka), selo Jaroslavice (Joslowitz). Razgovor je stao pod geslom „Ča povezuje Staroaustrijance i sudetske Nimce s moravskimi Hrvati?“. Razgovor je peljao Petar Tyran a uvodnu ključnu bilješku je dao mag. Tibor Jugović, predsjednik Hrvatskoga centra u Beču.
BEČ — Bivši direktor Financijske direkcije za Beč, Dolnju Austriju i Gradišće dr. Manfred Frey održao je u srijedu 6. aprila u sklopu »Razgovora u Centru«, zanimljivo predavanje na temu „Ča povezuje Staroaustrijance i sudetske Nimce s moravskimi Hrvati“.
Kao pripadnik nimške nacionalne manjine dr. M. Frey je 1945. ljeta, po II. svitskom boju, zajedno s ostalimi Nimci prisilno morao napustiti svoju domovinu u južnoj Moravskoj (danas Češka) i svoje selo Joslowitz (Jaroslavice) na današnjoj austrijsko-češkoj granici. Razgovor s dr. Freyjom je peljao kurator u Hrvatskom centru i glavni urednik HRVATSKIH NOVIN Petar Tyran.
Govoreći o poveznica Staroaustrijancev i sudetskih Nimcev, odnosno etničkih Nimcev ki su živili u zemlja češke korune ke su kasnije postale sastavni dio države Čehoslovačke, s moravskimi Hrvati, dr. Frey je istakao kako je cilj predavanja „ne zaboraviti povijest i strahote moravskih Nimcev i Hrvatov, ke su komunisti iselili i raselili po II. svitskom boju“, a ki su danas u Češkoj priznata autohtona nacionalna manjina pod obrambom »Europske povelje regionalnih i manjinskih jezikov«.
Prema statistikami, danas u Češkoj živi oko 1.800 Hrvatov — koliko njih su pripadniki južnomoravskih Hrvatov, ki pripadaju korpusu današnjih gradišćanskih Hrvatov, se točno na dā reći. Ali oko trećina njih se je na poslidnjem popisu stanovničtva izjasnila da su pripadniki nacionalne manjine: moravski Hrvati. Komunisti su 1947./1948. ljeta raselili Hrvate u sjevernu Češku, a mnogi su i emigrirali odnosno pobigli u Austriju i Nimšku.
Na predavanju je bio i Joza Lavička, najstariji kulturni aktivist, sabirač i čuvar narodnoga blaga moravskih Hrvatov, ki živi u Beču i ki je uz ostalo izdao dvojezičnu hrvatsko-nimšku enciklopediju o svojem selu Frelištofu (Jevišovka) u Moravskoj, a ki je dao veliki doprinos za opstanak moravskih Hrvatov.
(Snježana Herek)